Naslovna Društvo U septembru i oktobru više od 100 požara na otvorenom

U septembru i oktobru više od 100 požara na otvorenom

132
0

Svakodnevni apeli vatrogasaca stanovništvu opštine Negotin očigledno nisu urodili plodom, jer se svake godine, uoči nove setve, radi isto – umesto zaoravanja poljoprivrednici najčešće pribegavaju nepopularnoj meri – paljenju strništa.

Iako stručnjaci upozoravaju da to ni zemlji ne donosi ničeg dobrog, jer se paljenjem strništa u zemljištu gubi velika količina humusa i azota, to se čini gotovo svakodnevno, a samo u septembru i oktobru ekipe Vatrogasno spasilačke jedinice Negotin dejstvovale su više od 100 puta gaseći požare na otvorenom.

„Spaljivanjem strništa dolazi i do remećenja biološke ravnoteže u samom zemljištu jer se korisni mikroorganizmi koji se nalaze u zemljištu na ovaj način uništavaju, umesto da se zaoru i tako oplemene zemljište hranljivim materijama za sledeći usev“, kaže Vladimir Stanković, savetodavac Poljoprivredne savetodavne stručne službe Negotin za ruralni razvoj.

Paljenje strništa kažnjivoje i po zakonu, a za ovo (ne)delo predviđene su novčane kazne u od 10.000 do čak milion dinara, a u slučaju nastanka veće materijalne štete i kazne zatvora od šest meseci do tri godine.

„Umesto paljenja strništa poljoprivrednim proizvođačima savetujemo ljuštenje, odnosno ugarenje oranica, što podrazumeva pliću obradu zemljišta, kako bi se stvorio plitki rastresiti sloj na površini, što dovodi do boljeg primanja i čuvanja vlage. Zatim sledi zaoravanje žetvenih ostataka, uništavanje poniklih korova, ometanje porasta višegodišnjih korova, provociranje semena korovskih i gajenih biljaka koje se potom uništavaju osnovnom obradom. Dubina ljuštenja zavisi od tipa zemljišta, klimatskih i vremenskih prilika, vlažnosti zemljišta i količine žetvenih ostataka. U zavisnosti od navedenih činilaca, dubina ljuštenja je od 10 do 15 santimetara“, ističe Stanković i podseća da paljenjem strništa može doći do pojave požara velikih razmera koji mogu izazvati nemerljive posledice po ljude i materijalna dobra.