Meštani Braćevca proslavili su svoju seosku zavetinu – praznik Vaznesenja Gospodnjeg, Spasovdan.

Na radost i meštana i brojnih gostiju selo Braćevac je i ove godine proslavilo svoju zavetnu slavu, praznik Vaznesenja Gospodnjeg, svečarski, kako i dolikuje.
Pored meštana, domaćinovih i gostiju crkvenog odbora, ovogodišnju proslavu uveličali su i meštani pobratimljenog Novog Sela iz Bugarske, ali i zvaničnici iz negotinske lokalne samouprave.
“Nekada su se u selu slavile tri zavetine. Spasovdan su slavili oni na Čupaću i u centru sela, Jeremiju gornjokrajci, a Trojicu Ciganmalci. Sve tri slave slavili su pored zapisa koje štiti polje od nepogoda. Pored zapisa je bila kućica sa krstom unutra. Zapis na drvetu je postojao na svakom potezu kroz koji se prođe na putu do glavnog zapisa. Svake godine se menjao domaćin slave. Onaj koji je domaćin sedi u glavi stola a na ručku se deo (komat) pogače dodeljuj onom ko će naredne godine biti domaćin. Ujutru odlaze devojke da pletu vence i okite venčićima krst i kućicu. Do podneva meštani gornjeg kraja sela krenu sa sveštenikom, deca nose litije i zastavice, žene nose krošnje sa hranom i vino. Кod zapisa se peku jaganjci, ruča se, igra peva, dolaze muzikanti, ostaje se do mraka a onda se svi spuštaju u selo i nastavljaju igranku u selu”, ističe Dragoslava Đokić, uz Vericu Zdravković i Andrijanu Strgulc autorka knjige “Braćevac moje selo”, koju je nedavno publikovalo Udruženje građana “Istok”.
Tradicija se očuvala za Spasovdan, koji je danas jedina zavetina Braćevca, starijeg timočkog sela, koji ovaj praznik i slave u duhu tradicije uz prijatelje i bogatu trpezu.
“Gornjokrajci su slavili u Кevu gde je i danas ostao očuvan zapis i kućica. Drugog dana je praznik Poljobranija i to se slavilo kao nastavak slavlja na mestu gde je danas dvorište Slobodana Rimskog. Pedesetog dan po Hristovom vaskrsenju i deseti dan po vaznesenju na nebo slavi se Trojica. Meštani iz Cigan male slavili su ovaj praznik u ataru Lipara gde je takođe postojao zapis i kućica. Danas nema ni tragova zapisa, a ni kućice. Na Spasovdan meštani sa Čupaća išli su na Brest. Postojao je samo zapis. Meštani u samom centru oko crkve nisu išli na Brest već su oduvek slavili u crkvenom dvorištu kao što se danas slavi”, pripoveda Dragoslava.