Današnji praznik, Sretenje, čuva uspomenu na događaj kada je Bogorodica po prvi put uvela Hrista u hram i posvetila ga Bogu.
Praznik Sretenje se slavi još iz vremena cara Justina 544. godine, kada je Carigradom vladala kuga koja je dnevno odnosila po pet hiljada ljudi a pustoš je ostavio i zemljotres u Antiohiji. Na današnji dan, 15. februara, masovne molitve uslišene su i nedaće su prestale. Od tada se Sretenje slavi kao veliki Gospodnji praznik koji je od suštinske važnosti za hrišćanstvo jer ukazuje na prvi susret Spasitelja i ljudi.
Sretenje se uvek slavi četrdeseti dan nakon Božića, neradan je i čuva uspomenu na događaj uvođenja Hrista u hram kada ga je u naručje primio sveti Simeon Bogonosac.
I današnji praznik prepun je običaja i verovanja. Uvreženo je verovanje o medvedu koji ne treba da ugleda svoju senku u sunčanom danu, jer će se tada vratiti u svoju jazbinu i prespavati još šest nedelja koliko će zima i potrajati.
Na današnji dan običaj je da se pale sveće, jer njihov plamen, sem što čuva kuću od nesreća, ima i čarobnu moć.
Sretenje je praznik koji tiho najavljuje kraj zime, kada se svi raduju dužim i toplijim danima.
Slavarima čestitamo današnji praznik!