Naslovna Društvo COVID-19 Rajačka narodna škola zdravlja: Koliko košta ljudski život?

Rajačka narodna škola zdravlja: Koliko košta ljudski život?

471
0

Pre dva dana, Predsednik u svome govoru govoreći o troškovima koje stvara kovid-19, upita, onako iznenada:“Da li znate vi koliko košta lek „Remdesivir?“

U situaciji kada su sve bolnice pune i kada se ulažu napori da se spasi što veći broj ljudi od posledica kovida-19, državna kasa je sve praznija. Znači, nije samo problem nedostatak bolničkih postelja, već se postavlja i pitanje nabavke skupih lekova za obolele od kovida-19 koji moraju da budu lečeni u bolnicama.

Poznata je stvar da je bolničko lečenje najskuplja stvar u zdravstvenoj zaštiti i zato se, kada su u pitanju zarazne bolesti nastoji da se unapredi preventiva i izbegne ili smanji broj obolelih na najmanju meru. Sa strane treba posmatrati i izbor pristupa u suzbijanju epidemije.

Već u startu, izabrali smo kineski pristup koji ide na to da se korona virus uništi u bolnici. Ali nismo bili dovoljno odlučni da koristimo taj pristup do kraja i da ugasimo epidemiju. Nismo primenili ni srpsku epidemiološku doktrinu, takođe efikasnu, koja počiva na primeni principa Vogralikovog lanca, najviše zbog nedostatka zdravstvenih radnika da se bave terenskom epidemiologijom. Opredelili smo za predlog plave profesorice, pridružene članice Кriznog štaba – kolektivni imunitet ili tzv „imunitet krda“. Sada smo upravo, u poslednjih desetak dana, na početku tog procesa o čemu govori i jutrošnja izjava dr Кona na jednoj beogradskoj radio stanici da u Beogradu, na dnevnom nivou, poboljeva od 10.000 do 20.000 ljudi. Slična je situacija i u drugim velikim gradovima žarištima epidemije.

Elem, kada se pomenu izdaci za skupe lekove i bolničko lečenje, ne samo obolelih od korona virusa nego i od drugih bolesti, onda se stavlja na jedan tas terazija ljudski život i zdravlje, a na drugi izdaci za lečenje. Time se uvodi u razmišljanje i praksu još jedan pristup pacijentu – lekarska etika.

Pitanje koliko košta ljudski život i zdravlje, odnosno lečenje pojedine osobe od neke zarazne bolesti, postavljeno je u epidemiji zarazne žutice na području Timočke krajine 1975. godine, kada je od ove opasne zarazne bolesti prouzrokovane virusom, obolelo  više od 1.500 ljudi.

Zavod za javno zdravlje u Zaječaru, pristupio je tom projektu angažujući specijalisti zdravstvene ekonomike dr med. nauka Miodraga Todorovića. Dobijeni su interesantni rezultati: lečenje bolesnika obolelih u pomenutoj epidemiji koštali su onoliko koliko bi bilo potrebno da se napravi 10 seoskih vodovoda, čijom bi se izgradnjom znatno doprinelo da se zarazna žutica ubuduće ne javlja na području Timočke Krajine. Interesantno istraživanje je prošireno idejom da se izračuna koliko košta čovek, tj. život čoveka.

Imajući pomenuto u vidu, bilo bi zanimljivo izračunati sada, koliko košta lečenje jednog pacijenta od kovida-19, odnosno koliko zajednica gubi zbog prerane smrti i posledica koje invalidiziraju  nekog obolelog od kovida-19 u postojećoj epidemiji. Ako bi se tome pristupilo bilo bi lakše proceniti koji je doprinos anti-kovid mera uzimajući u obzir koliko one koštaju, a zatim i koliko košta suzbijanje epidemije pristupom kolektivnog imuniteta u odnosu na pristup korišćenja srpske epidemiološke doktrine  i principa Vogralikovog lanca. Кorišćenjem znanja i iskustva zdravstvene ekonomike grane socijalne medicine, koja se upravo fokusira na mehanizme raspodele oskudnih sredstava u zdravstvenoj zaštiti, mogli bismo naći i odgovor na pitanje koliko košta Remdesivir i njegov učinak u odnosu na ljudski život i koliko ulaganje u bolnice i troškove za skupe lekove, u odnosu na ulaganje novca za jačanje preventive, odbrane od zaraznih bolesti i unapređenje zdravlja, kao i preventivne medicine u celini i institucija u toj oblasti oblasti u Srbiji.

U Rajcu, 9. novembra 2020. godine,

Pripremio: dr Petar Paunović, učitelj zdravlja