Naslovna Društvo Radionice o jesetri u OŠ “Pavle Ilić Veljko” u Prahovu

Radionice o jesetri u OŠ “Pavle Ilić Veljko” u Prahovu

533
0

Ekološko udruženje „Badem“ zahvaljujući Ministarstvu zaštite životne sredine nastavlja da promoviše zaštićena područija Negotinske krajine i edukuje mlade o ovom značajnom spomeniku prirode.

U okviru projekta “Tunelska pećina  Zamna” koju Ekološko udruženje “Badem” sprovodi sa partnerskim organizacijama, u Osnovnoj školi “Pavle Ilić Veljko” održana je radionica o migratornim vrstama riba, jesetrama, koju mentorski vode naučni savetnik i dr bioloških nauka Mirjana Lenhard i Danilo Petrović, magistar zaštite životne sredine, dugogodišnji profesor biologije.

Učenici viših razreda prahovske škole bili su i prilici i da saznaju mnoge zanimljivosti o jesetrama, koje su preživele više od 200 miliona godina evolucije, a na crvenoj listi Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) označene su kao krajnje ugrožene.

“Kako im je migratorni put na Dunavu presečen izgradnjom brana, najuzvodnija tačka u Evropi do koje jesetre mogu da stignu je brana HE „Đerdap dva ” iznad Prahova i Radujevca.  U cilju zaštite od 2005. lov na jesetarske vrste je u svim državama donjeg toka Dunava i Crnog mora zabranjen”, istakao je Danilo Petrović.

U okviru radionica Ekološkog udruženja “Badem” prikazan je i film ovog udruženja o Dunavu, bogatstvu flore i faune najveće evropske reke sa posebnim akcentom na migratorna kretanja ugroženih vrsta riba, jesetri izgradnjom brana na đerdapskim elektranama.

Za učenike viših razreda “Badem” je pripremio i brošure, a za učenike nižih bojanke o vrstama jesetarskih riba, kao i prospekte o Tunelskoj pećini prerast u kanjonu Zamne, čija flora u užem delu ovog spomenika prirode broji 202 vrste, a čiju šumsku vegetaciju čini čak 13 zajednica.

“Na prostoru Zamne živi osam vrsta gmizavaca, četiri vrste vodozemaca, istraživanjima je utvrđeno postojanje 37 vrsta dnevnih leptira, raznovrsna fauna ptica, od kojih je oko 60 vrsta gnezdarica. Faunu čini 37 predstavnika glodara, bubojeda, papkara i drugih, a sve je to samo deo ovog jedinstvenog spomenika prirode”, dodaje Petrović.

Projekat „Tunelska pećina Prerast u kanjonu Zamne”, čiji je cilj da upozna širu i stručnu javnost sa vrednostima kanjona reke Zamna i stvori priliku da mladi upoznaju svoju okolinu i nauče da se ponašaju u zaštićenom prirodnom dobru, realuzuje se do marta 2022. godine uz svesrdnu pomoć Ministarstva zaštite životne sredine koji projekat finansira sa 448.450 dinara.


Ovaj tekst nastao je u okviru projekta “Tunelska pećina Zamna” koju sufinansira Ministarstvo zaštite životne sredine. Stavovi izneti u podržanom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.