U Muzeju Krajine promovisan je drugi deo dokumentarnog filma Gordana Janjića o lokalitetu “Vrelo” Šarkamen, nekadašnjoj rezidenciji rimskog cara Maksimina Daje.
U ambijentu stalne psotavke arheološke zbirke Muzeja Krajine, na mestu gde su pre tri decenije i praktično započela arheološka istraživanja kasnoantičkog lokaliteta “Vrelo” Šarkamen, prezentacijom koju su priredili akademik Dragoslav Srejović, dr Petar Petrović, tadašnji direktor Arheološkog instituta i Gordan Janjić, arheolog, sada muzejski savetnik Muzeja Krajine, promovisan je drugi deo filma o jednom od najznačajnijih lokaliteta antičkog Rima.
Drugi deo dokumentarnog filma „Vrelo – Šarkamen kod Negotina arheološki projekat rezidencijalno-memorijalni kompleks rimskog cara Maksimina Daje (305-313)“, autora Gordana Janjića beleži istraživanja ovog lokaliteta na kojem je 2. oktobra 1996. pronađen set zlatnog nakita carice majke, od obnove kampanje 2013. do danas.
“Mi samo prolazimo kroz istoriju, a Šarkamen je istorija. Meni je bila želja da pokolenjima ovo ostavim iza sebe, svim onima, ne samo Negotincima, nego i onima kojima će Šarkamen i arheologija biti interesantna. Ja sam čitav svoj radni vek proveo u Negotinu, u Muzeju Krajine, od toga 30 godina istražujući Šarkamen i mislio sam da je u redu da napravim omaž samom lokalitetu i tom jubileju, a ujedno i svima nama koji smo u tome učestvovali”, kaže Gordan Janjić.
Istraživanja ovog lokaliteta, koje spada u red carskih memorijalno-rezidencijalnih građevina kakvih, uz Romulijanu, Justinijanu Prima, Medijanu, na području Srbije nema mnogo, već godinama prate i konzervatorski radovi.
Impozantni, masivni zidovi na do sada istraženim delovima ovog zdanja, vidljivi su i spremni za posete, a samo utvrđenje zaštićeno od uticaja vremena i atmosferskih padavina.
Dok se nastavlja potraga za odgovorima na mnoga pitanja koja se postavljaju, jasno je da će ovaj lokalitet i dalje biti od ključne važnosti za razumevanje rimske istorije i kulture, kao i za razvoj kulturno-turističkih ruta koje će omogućiti posetiocima da dožive jedinstvenu priču o Šarkamenu.
Ono što, međutim, nedostaje je da vitrine Muzeja Krajine krase makar replike zlatnog nakita, otkrivenog na “Vrelu”, koje Negotin željno iščekuje još od 1996.
“Te devedesete godine, ako govorimo o njima, bile su što se tiče samog istraživanja radova na lokalitetu, najplodonosnije. Mi smo najviše toga uradili tamo. To je bilo vreme gde niko nije očekivao da će se to promeniti na gore, do te mere da dođemo u ovu situaciju da danas zaista o mnogo toga što je bilo normalno, nismo više sigurni da li jeste ili nije. Tada smo nekim nenormalnim entuzijazmom svi zajednički radili i vi iz medija, i ljudi iz uprave i mi iz struke i uspeli smo veliku stvar u to vreme da uradimo. U to vreme, a bilo je i opasno, vreme sankcija, kriminala i najbolje i najbezbolnije rešenje bilo je da se taj nakit, uz potpis ministarke kulture Nade Popović Perišić, skloni u centralnu ustanovu zaštite u Narodni muzej u Beogradu sa namerom da se tamo prezentuje i ono i jeste prezentovano. Danas se taj nalaz nalazi u stalnoj arheološkoj postavci Narodnog muzeja uz obećanje i uz član ugovora koji kaže da su oni u obavezi da nama urade repliku. Evo skoro 30 godina je prošlo i još nam nisu uradili”, dodaje Janjić.
Godišnje objekte Muzeja Krajine obiđe i do 20.000 turista, što je jasan pokazatelj da arheološki lokaliteti poput „Vrela” ne predstavljaju samo naučni već i turistički potencijal ovog dela Srbije, u kontekstu razvoja kulturno-istorijskih ruta, koje omogućavaju posetiocima da upoznaju ne samo materijalnu kulturu i arheološka nalazišta, već i da na jedan jedinstven način dožive pejzaž, istoriju i običaje istočne Srbije.
Lokaliteti poput „Vrela” predstavljaju skrivene dragulje koji mogu značajno doprineti rastu turizma u ovom kraju.
“Budućnost Šarkamena je za sada izvesna. Mi dobijamo redovno sredstva za arheološka istraživanja, za konzervaciju što je i posebno važno i iskreno se nadam da ću uspeti da dosanjam taj san da tu južnu polovinu tog utvrđenja vidimo sa puta i da definitivno rešimo i taj prilaz samom lokalitetu”, dodaje Janjić.