Naslovna Društvo Nacionalni savet Vlaha: Dobra saradnja sa republikom i lokalnim samoupravama

Nacionalni savet Vlaha: Dobra saradnja sa republikom i lokalnim samoupravama

337
0

Pripadnici nacionalnih manjina u Srbiji, radi ostvarenja prava na samoupravu u kulturi, obrazovanju, obaveštavanju i službenoj upotrebi jezika i pisma, mogu izabrati svoje nacionalne savete. Vlaška nacionalna manjina svoj Savet dobila je 2008. godine.

Nacionalni savet Vlaha, sa sedištem u Petrovcu na Mlavi

Svoje nacionalne savete formirali su pripadnici 23 manjinske zajednice u Srbije, a među njima i Vlasi 2008. nakon što su dve godine ranije održani prvi izbori po elektorskom sistemu.

Već od 2010. usvajanjem Zakona o nacionalnim savetima uređeno je da se direktni izbori za savete nacionalnih manjina održavaju ukoliko se na Poseban birački spisak nacionalne manjine upiše više od 50 odsto ukupnog broja pripadnika te nacionalne manjine, a prema poslednjem popisu stanovništva.

“Praktično u to vreme je donet Zakon o Savetima nacionalnih manjina, a smisao tog zakona koji je u kasnijem periodu doživeo brojna poboljšanja jeste da nacionalne manjine mogu da ostvare svoja prava u skladu sa svim tadašnjim i današnjim evropskim normama u oblastima koje čine nacionalne zajednice posebnim u Republici Srbiji gde srpski narod čini većinu. Ta posebnost se, svakako, ogleda u četiri sfere društvenog života i u njima nacionalni saveti ostvaruju, slobodno možemo reći po zakonu, samoupravu ili jedan oblik autonomnog ili samostalnog delovanja. To tu kultura, obrazovanje, informisanje i službena upotreba jezika. U tim oblastima nacionalne manjine u Srbiji mogu da predstave svoju samostalnost kako u društvenom životu tako i u organima državnog sistema”, kaže Novica Janošević, predsednik Nacionalnog saveta Vlaha.

Sa sednice Izvršnog odbora NSV u Negotinu, 2020.

Za vođenje Registra nacionalnih saveta nacionalnih manjina, raspisivanje i sprovođenje izbora za članove nacionalnih saveta nacionalnih manjina, vođenje Posebnog biračkog spiska nacionalne manjine, ali i nadzor nad zakonitošću rada i akata nacionalnih saveta nacionalnih manjina nadležno je Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave. Sredstva za finansiranje rada nacionalnih saveta obezbeđuju se iz budžeta Republike Srbije ili budžeta, ali i iz budžeta jedinice lokalne samouprave, donacija i ostalih prihoda.

“S obzirom na to da je naša matična država Republika Srbija i da mi za razliku od drugih nacionalnih saveta koji imaju mogućnost da budu finansirani od strane svojih matičnih država, naš nacionalni savet ima veoma ograničena sredstva, možda i najmanja u odnosu na to koliko se pripadnika na poslednjem popisu izjasnilo kao Vlasi. Sada, kada uzmemo ta dva parametra ispada da mi raspolažemo sa veoma malim i ograničenim sredstvima, ali mi ono što su naše zakonske obaveze uspevamo da ispunimo dobrom saradnjom, pre svega lokalnih samouprava”, dodaje Janošević.

U Nacionalnom savetu Vlaha (NSV) koje ima 23 člana, ističu dobru saradnju sa republikom i lokalnim samoupravama u kojima žive pripadnici ove nacionalne zajednice, kao što su opštine  Petrovac na Mlavi, Kučevo, Veliko Gradište, Malo Crniće, Žagubica, Boljevac, Negotin i Grad Bor.

Poseta Gordane Čomić, ministarke za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Nacionalnom savetu Vlaha, Petrovac na Mlavi, februar 2021.

“Bez saradnje sa lokalnom samoupravom ne možemo svoja prava da ostvarimo u punom kapacitetu i nama je veoma drago da u organima lokalne vlasti imamo pripadnike vlaške nacionalne zajednice, što svakako doprinosi i uticaju u smislu očuvanja naše kulture. Mogu da kažem da imamo dobru saradnju sa opštinama i da radimo na zajedničkim projektima. Upućeni smo naravno na Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave i na Kancelariju za ljudska i manjinska prava, a izuzetno dobro sarađujemo i sa Ministarstvom kulture i informisanja i Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.”

U sferi oblasti koje Nacionalni savet pokriva, po pitanju kulture i očuvanja narodne tradicije prvenstveno, veliki značaj ima i saradnja sa dijasporom, dodaje Janošević, a naročito zbog činjenice da u inostranstvu stasava već četvrta generacija pripadnika vlaške zajednice.

“Gde god se našli naši ljudi imaju svoja udruženja, svoje klubove preko kojih i dalje neguju našu tradiciju, običaje, folklor i mislim da je to bitno i da sve to čini jedno posebno blago naše države i specifičnost. A zašto to kažem? Zato jer postoje neke zemlje Evropske unije koje ne priznaju svoje manjine, a u Srbiji su sve manjine priznate i omogućeno im je da deluju pri institucijama. Vlasi su uvek bili faktor stabilnosti i borili se za napredak Srbije, i jedino što možemo je da poštujemo jedni druge“, ističe predsednik Nacionalnog saveta vlaške nacionalne manjine Novica Janošević.