Iako Božićni post počinje 28. novembra za sve pravoslavne vernike, koji redovno poste sredom i petkom, post počinje danas.
Na post nailazimo u mnogim religijama, ali u pravoslavnoj duhovnosti on zauzima važno mesto jer samo tu doživljava pravi duhovni smisao i ne odnosi se samo na telesno uzdržavanje već podrazumeva i trud u vrlinama.
Četrdesetodnevni Božićni post počinje uvek 28. novembra i završava se 6. januara. Za čistu posnu hrani smatra se: hleb, povrće, voće.
U toku posta vernici ne jedu meso, beli mrs i jaja, dok se riba jede svake subote i nedelje , kao i na Vavedenje Presvete Bogorodice bez obzira u koji dan se slavio. Ulje i vino su dozvoljeni svakoga dana osim u sredu i petak.
U poslednjoj nedelji Božićnog posta hrana se sprema na vodi bez pripremanje ribe.
Pravi post ima dve strane, telesnu i duhovnu, na šta podsećaju i reči svetog Vasilija:
„Korist od posta ne ograničavaj samo na uzdržavanje od jela, zato što je istinski post udaljavanje od zlih dela“.
Није ово пост за све православне вернике. Ово је пост за вернике оних цркава које се равнају по паганском календару римског цара и које игноришу напредак цивилизације и времена. Док се скоро сви православни верници равнају по реформисаном календару Милутина Миланковића, СПЦ се равна, заједно са Русима и Коптима (који и нису православци) по римском календару, нико више, осим јш пар отпадника од цркве у Грчкој и Бугарској (старокалендарци).