Naslovna Kultura Negotinski pesnik Saša Skalušević publikovao svoju četvrtu knjigu

Negotinski pesnik Saša Skalušević publikovao svoju četvrtu knjigu

768
0

U izdanju mladenovačkog „Presinga“ negotinski poeta Saša Skalušević publikovao je svoju četvrtu zbirku „Svakodnevni pokušaji apokalipse“.

 

U okviru edicije „Vrtlog“ kao osma knjiga po redu u toj Presingovoj ediciji publikovan je novi pesnički rukopis Saše Skale Skaluševića, „Svakodnevni pokušaji apokalipse“, koja je već distribuirana u sve veće knjižare Srbije.

Reč je o njegovom četvrtom poetskom rukopisu nakon knjiga „Mitovi i senke“ (2014), „Plastična Aleksandrija“ (2019), „Rekreacija pre pakla“ (2020).

Ovaj  pesnik, priznaje i književnik Jovica Aćin, „inače sklon apokaliptičkom duhu i u svojim ranijim knjigama, nastavlja s pojednostavljivanjem svog poetskog jezika i tako dobija na njegovoj efektnosti“

Odbija da bude fin i zato stihovi dobijaju na silovitosti. Uz to, neočekivane male erupcije duhovitih figura doprinose da pesme ne budu zaboravljene. Diskretna erudicija, s jedne, i sve nesputanija imaginacija, s druge strane, čine od poetskog dijaloga sa svetom bogat razgovor koji će čitalac moći sa zadovoljstvom da prati, pa i sam da se u njega upliće, dopisujući u sebi dragocene uvide“ , kaže Aćin u uvodu novog Skaluševićevog dela.

„Svakodnevni pokušaji apokalipse“ na stotinu strana donekle se, veli i Aleksandar B. Laković, pesnik, esejista i književni kritičar u pogovoru ovog dela, nadovezuje na prošlogodišnju knjigu „Rekreacija pre pakla“, ali donosi „drugačiji fokus i interakciju, posebno što se tiče više nego aktuelne pandemije, opšteg gotovo kolektivnog psihičkog, duhovnog stanja kako pojedinaca tako i kolektiviteta“.

„Pesnik Skalušević, sudeći po njegovim dosadašnjim pesničkim knjigama, odavno je već, odustao od ničeovskog impulsivnog zagovaranja da se otuđenom i nesnađenom pojedincu, makar kao delić, treba i mora vratiti njegova uzvišenost i duhovnost, volja i misaonost, koje su, štaviše, zamišljene kao samo neke od očekivanih apologija čoveku. Daleko od toga“, kazuje Laković.

Skalušević, međutim, nastavlja da stvara i već priprema novu knjigu prozne, pripovedne  autofikcije  čiji je radni naslov „Premotavanje“.

Uz to, kao glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost, umetnost i kulturu „Buktinja“, neumorno priprema i nove brojeve ovog kultnog glasila nekadašnje Književne omladine opštine Negotin, sada Krajinskog književnog kluba.

„Skala je pesnik urbaniteta, samim tim i govornog jezika uzdignutog do jezika izrazito misaonog i književnog. Njegov svet je gradski svet. Ne čudi nas zato da u naslovu ove, nove zbirke, nailazimo na imenicu apokalipsa, kao što je u prethodnoj prisutan pakao: to su odsudni trenuci, a Apokalipsa, pored uobičajenog shvatanja te reči, kao Smaka sveta, etimološki pre svega znači Otkrivanje: pesnik upravo ide k tome da otkrije, da otkriva uzroke i razloge Smaka vlastitog, a samim tim i našeg, sveta. To mu se, međutim, ne uračunava u dobrodetelj, naprotiv. Za svakog postoji, bar u načelu, mrvica saosećanja, razumevanja, ali za pesnika – nikako. Lucidnost je, izgleda, zločin. U svetlu ovog postapokaliptičnog urbaniteta, ratna poema, velika završnica knjige, ustvari postavlja celokupno štivo unutar šire perspektivne neposredne istorijske prošlosti“, navodi o novoj Skaluševićevoj knjizi dr Boris Lazić rekavši da je „istočna Srbija dobro skrivana tajna naše kulture“.

Zbirka pesama „Svakodnevni pokušaji Apokalipse“  biće predstavljena i široj javnosti čim to dozvole uslovi ove trenutne globalne pandemije.