Naslovna Ekonomija Negotinac Dušan Jović u svetu pčela: Pčelarstvo je posao za celu porodicu

Negotinac Dušan Jović u svetu pčela: Pčelarstvo je posao za celu porodicu

2200
0

Negotinski pčelar Dušan Jović sa svojih 500 pčelinjih zajednica proizvodi med koji je sve češće na evropskim trpezama.

Piše: Aleksandra Đurković, učenica Tehničke škole Negotin

Kada od Dušanovca krenete ka Slatini prvi rojevi pčela će vas odvesti u pčelinjak Dušana Jovića poznatog negotinskog pčelara koji se ovim poslom bavi skoro dve decenije. Pčelarenjem je Dušan počeo da se bavi zajedno sa kumom, a posao su učili od iskusnijih.

“Pčelarstvom sam počeo da se bavim sa svojim kumom Kazimirom Jankovićem 2004. godine. Te godine smo kupili prve četiri košnice. Iz godine u godinu smo povećavali broj košnica i trenutno pčelarimo sa 500 pčelinjih zajednica. Osnove pčelarstva smo učili na pčelinjacima Mite Dinulovića iz Negotina”, počinje priču za NG Portal Dušan Jović.

Pčelarenje je jedan ogroman porodičan posao u koji je ušao naš sagovornik sa željom da napravi kvalitetan med koji neće konzumirati samo njegova porodica već će svoje mesto naći na krajinskim i na evropskim trpezama.

“Imam pet pčelinjaka na potezu od Dušanovca do Slatine. To sustacionarni pčelinjaci. Na tom potezu ima bagrema koja je ujedno i prva i najvažnija paša za naše pčelare. Zatim se košnice sele na livadsku, lipovu i suncokretovu pašu. Lokacija se menja od godine do godine. Za dobar prinos meda potrebno je da se poklope više faktora. Jedan od najvažnijih je dobro pripremljena pčelinja zajednica za pašu, vremenski uslovi za vreme paše, na primer za bagremovu pašu bi dnevne temperature trebale biti oko 25 stepeni, a noćne oko 14 stepeni.  Boja meda uglavnom zavisi od vrste meda to jest od nektara koji pčele sakupljaju a koji može biti odraznog medonosnog bilja. Takođe i boja meda zavisi i od starosti saća u koje pčele skladište med. Bagremov med iz Srbije koji je dosta popularan širom sveta i postiže najvišu cenu ima blago žutu boju i veoma dugo ostaje u tečnom stanju, to jest treba mu više vremena da bi kristalisao. Inače, kristalizacija je prirodno svojstvo meda. Livadski med koji je poznat po svojim lekovitim svojstvima ima žutu boju, može biti i do tamnobraon boje, a i tamnije ako se meša sa šumskim medom”, sa neskrivenim žarom Dušan nam priča o proizvodnji ove zdrave namirnice.

Zanimalo nas je kako u mnoštvu meda koji se može naći na policama velikih trgovinskim lanaca ali i na pijačnim tezgama, prepoznati pravi.

“Na tržištu ima dosta falsifikovanog i meda sumnjivog porekla. Falsifikatori su usavršili način pravljenja veštačkog meda da ga je veoma teško prepoznati. Došli smo do toga da samo laboratorijske analize prepoznaju falsifikovan med, pa je zato najbolje med kupovati direktno od pčelara i cena je oko 800 dinara po kilogramu. Med je prepun vitamina, minerala, ugljenih hidrata u obliku šećera. Ustvari med je super hrana. Med ne bi trebalo odmah progutati već dozvoliti da se otopi u ustima ili ga rastvoriti u mlakoj vodi i tako ga konzumirati. Najbolje ga je čuvati u staklenoj ambalaži jer je staklo hemijski neutralno i na temperaturi od šest do 25 stepeni. Ne preporučuje se zagrevanje meda preko 35 stepeni. Med je takođe osetljiv na svetlost pa se preporučuje čuvanje istog van domašaja svetlosti.”

Pčelarstvo je u opštini Negotin poslednjih godina postalo jako popularan i unosan posao. U njega se ulaže a da bi bio produktivan najbolje je da se njime bavi čitava porodica, To nam je potvrdio i naš sagovornik Dušan Jović od koga smo naučili da su pčelinja društva organizacija u kojima se zna  tačno ko šta radi i da pčele postižu izvaredne rezultate radeći zajedno. One nas uče kako da od pčelarstva napravimo dobar biznis.

“Da bi se bavili pčelarstvom potrebna su malo veća ulaganja i da budete vredni kao pčela. Ja često početnike u ovom poslu savetujem da moraju biti uporni i da se moraju žrtvovati jedno pet godina i tek tada mogu ubirati plodove svog rada. Ja sam član Pčelarskog udruženja „Hajduk Veljko“ i član Saveza pčelarskih organizacija Srbije. Mi pčelari imamo veliku pomoć od države u vidu subvencija po košnici i u vidu subvencionisanja pčelarske opreme. Takođe, veliku zahvalnost dugujemo Opštini Negotin koja je među prvim opštinama u Srbiji prepoznala pčelarstvo kao granu poljoprivrede i subvencionisala pčelarsku opremu“, kaže za naš portal Dušan Jović, negotinski pčelar koji nas je domaćinski ispratio sa teglom krajinskog meda.


Ovaj tekst je deo projekta „Ne laži me čoveče“ koji realizuju Bor 030 i NG Portal. Projekat je podržan u okviru programa ZIman-ov fond za mlade koji sprovodi Zaječarska inicijativa i Fondacija Iskorak u saradnji sa Nacionalnom zadužbinom za demokratiju.