Uspenje Presvete Bogorodice, praznik u narodu poznat pod imenom Velika Gospojina je slava mnogih porodica ali i zavetina u pojedinim krajevima Srbije.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik posvećen Bogorodici, njenom Uspenju kome je predhodio dvonedeljni post. Po predanju Bogorodica je poživela oko 60 godina i bila je svedok događaja širenja vere sina Božijeg, Isusa Hrista.
Ovaj praznik posebno poštujun žene i u narodu je ukorenjeno verovanje i različiti rituali koji su sačuvani do današnjih dana. Jedno od njih je izražavanje zahvalnosti Bogorodici za rađanje dece, kao i plodnost zemlje i stoke. Žene poštuju ukorenjene zabrane vezane za ovaj praznik da se u kući i oko kuće na današnji dan ništa ne radi i ne započinje novi posao. Žene veruju da upravo Bogorodica razume njihovu dušu, misao,bol, patnju i želju, pa su molitve danas upravo upućene njoj od stane žena da ih zaštiti, podari sreću, zdravlje i unutrašnji mir.
Vreme između Velike i Male Gospojine, kada obeležavamo Rođenje Presvete Bogorodice, nazvano Međudnevnica je napogodnije za branje lekovitog bilja koje se suši i priprema za lekove i čajeve koji će se koristiti tokom cele godine.