Naslovna Društvo Danas slavimo Savindan, praznik posvećen jednoj od najznačajnijih ličnosti srpske istorije

Danas slavimo Savindan, praznik posvećen jednoj od najznačajnijih ličnosti srpske istorije

460
0

Začetnik srpske srednjovekovne književnosti, zaštitnik prosvetnih ustanova, prvi arhiepiskop, tvorac zakonodavstva, Sveti Sava se danas obeležava u svim obrazovnim ustanovama u Srbiji. U nekim porodicama Svetog Savu slave danas kao zaštitnika doma.

Sveti Sava, detalj sa freske u Manastiru Studenica

Rođen 1169. godine u porodici srpskog župana Stefana Nemanje dobio je ime Rastko. Iako je porodica za njega odredila put kao jednog od naslednika zemlje i krune, sin velikog župana Nemanja koji je odrastao uz braću Stefana i Vukana odriče se zemaljskog carstva. Skinuvši zlatnu rizu monaši se i 1192. godine odlazi na Svetu Goru u ruski manastir  Sveti Pantelejmon i dobija monaško ime Sava.

U Srbiju se vraća 1208. godine da izmiri zavađenu braća oko srpskog prestola. Tada počinje njegov rad na prosvećivanju srpskog naroda. Autokefalnost srpske crkve je izdejstvovao u Nikeji 1219. godine od vizantijskog cara Teodora Laskarisa i vaseljenskog patrijarha Manojla. Tada Srbija dobija i svoju arhiepiskopiju.

Savindan je obeležen i u hramu Svete Trojice u Negotinu; Foto: Ivan Karalić

Sem rada na samostalnosti države, zakonodavstva  Sveti Sava je napisao i značajna književna dela: „Žitije Svetog Simeona“ „ Karejski tipik“, „Hilandarski tiptik“ i „Studenički tipik“ kao i „Zakonopravilo“.

Preminuo je u na povratku sa hodočašća u Jerusalim u bugarskom Trnovu 25. januara 1236. godine, ali je glas o njegovoj smrti u Srbiju stigao 27. januara pa se na današnji dan u hramovima srpske pravoslavne crkve služi liturgija. Mošti srpskog svetitelja Save su 1237. godine iz Trnova prenete u Srbiju i sahranjene u manastir Mileševa.

Sveti Sava je bio izuzetno poštovan u narodu pa je 1594. godine, u vreme Banatskog ustanka, veliki vezir Sina paša naredio da se njegove mošti odnesu iz manastira Mileševa i spale na Vračaru.

detalj sa Svetosavske liturgije; Foto: Ivan Karalić

Srpske škole su Svetog Savu, kao svog zaštitnika počele da slave 1840. godine na predlog rektora Liceja u Kragujevcu, Anastasija Nikolića.

Nakon zabrane proslavljanja školske slave koja je trajala više decenija, u škole se svetitelj vraća 1990. godine.

Praznik posvećen Svetom Savi obeležavaju danas sve obrazovne ustanove u zemlji, hramovi ali i pojedini domaćini.

Slavarima, učenicima i prosvetnim radnicima čestitamo današnji praznik.