Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Bogojavljenje, jedan od petnaest najvećih hrišćanskih praznika.

Ovaj praznik ustanovljen je na spomen Hristovog krštenja koje je na reci Jordan obavio Sveti Jovan prozvan Preteča, ali i Krstitelj. Na ovaj dan, uči nas crkva, ostvareno je Sveto Trojstvo – u Božjem glasu sa neba koji reče: „Ovo je Sin moj“, krštenju Sina Božijeg u reci i Svetom duhu koji je u obliku goluba sleteo na Hrista.
Na ovaj dan osvećuje se voda, koja se smatra lekovitom i zaštitom od nečistih sila, a koja se nakon osveštanja nosi kući i pije radi zdravlja i prosvećenja duše i tela.

U svim hramovima i manastirima Eparhije timočke danas je posle liturgije obavljeno veliko osvećenje vodice u crkvama i manastirima. Voda se osveštava i van hrama, na rekama ili drugim otvorenim mestima, kao što je to danas učinjeno u Radujevcu, na obali Dunava.
Bogojavljenje se uvek slavi 19. januara, a u crkvenom kalendaru označeno je crvenim slovom. Vernici se danas pozdravljaju se rečima: „Bog se javi“ ili „Hristos se javi“, a otpozdravljaju sa „Vaistinu se javi“.
Na Bogojavljenje se nikada ne posti, bez obzira u koji dan ovaj praznik padne. Sa ovim se danom, inače, završavaju se i „nekršteni dani“, započeti na Božić, a počinju i dani pogodni za venčanja.