Naslovna Blog

Na negotinskom Novogodišnjem turniru u malom fudbalu 29 ekipa

U negotinskoj Hali sportova u ponedeljak, 4. decembra počinje tradicionalni Novogodišnji turnir u malom fudbalu,koji je okupio 29 ekipa iz Negotina, Bora i Zaječara.

Tradicionalni negotinski turnir u malom fudbalu, u organizaciji Sportskog saveza opštine Negotin, okupio je i ovoga puta rekreativce i sportiste, učenike osnovnih i srednjih škola, profesionalne fudbalere i zaljubljenike u fudbal, a najviše ih je, kao i uvek, u kategoriji seniora u kojoj će se za titulu najbolje i nagradu u visini od 80.000 dinara nadmetati 13 ekipa. Nagradni fond za drugo i treće mesto u kategoriji seniora iznosi 40.000, odnosno 10.000 dinara.

Seniori će igrati u okviru dve grupe. U prvoj, A grupi, odlukom žreba, nadmetaće se: Bip bip dostava, Pan Trans – Kraguljac i sin, Ordinacija Orla, Bor, Auto servis Mice i Auto škola “Braća Milovanović”.

U grupi B su: Sani boje, FK Miloševo, Tempo gradnja, Eliksir, Zlatara Radosavljević, Uljarica nova i Neni Cntu.

U kategoriji kadeta, fudbalera rođenih 2007. i mlađih, nadmetaće se šest ekipa: Auto servis M, Veterinar Rajković, Mozzart sport, Castelo, Akademija i Alu Plast. Prvoplasirana ekipa će uz pehar poneti i novčanu nagradu u visini od 30.000 dinara, drugoplasiranoj sleduje 15.000, a trećeplasiranoj 6.000 dinara.

U kategoriji pionira, fudbalera rođenih 2009. i mlađih, učešće su potvrdile četiri ekipe: Pet plus jedan, La Moara, Max In Band i Pit stop – Jedno mesto.

Kod najmlađih učesnika, mlađih pionira rođenih 2011. i mlađih, za titulu najbolje nadmetaće se šest ekipa: Orlovi, Lovci, VI3 T.P. Brkić – AŠ Milovanović, Fornite – Haus projekt, Srbija i Elektro Buki.

U kategoriji pionira i mlađih pionira pobednici će dobiti po 20.000 dinara, za drugo mesto sleduje po 10.000, a za treće je novčana nagrada 4.000 dinara.

Prve utakmice zakazane su za ponedeljak, 4. decembar, a igraće se po sledećem rasporedu:

PIONIRI

  • 17 časova: La Moara – Max In Band

MLAĐI PIONIRI

  • 17.30 sati: VI3 T.P. Brkić-AŠ Milovanović – Elektro Buki
  • 18 časova: Lovci – Srbija

KADETI

  • 18.30 sati: Veterinar Rajković – Akademija
  • 19 sati: Castelo – Auto servis M

SENIORI B GRUPA

  • 19. 30 sati: Tempo gradnja – Uljarica nova
  • 20 sati: FK Miloševo – Neni Cntu
  • 20.30 sati – Elixir – Zlatara Radosavljević

SENIORI A GRUPA

  • 21 sat: Pan Trans-Kraguljac i sin – Auto servis Mice

SENIORI B GRUPA

  • 21.30 sati: Tempo gradnja – Sani boje

Vlasnici firmi u negotinskom Tržnom centru traže zaštitu policije od vandala

Poslednjih nedelja, zgrada Tržnog centra u Negotinu  postao je poprište neodgovornog ponašanja maloletnih izgrednika.

Remećenje javnog reda i mira, vandalizam i uništavanje imovine u Tržnom centru postali su ozbiljan problem koji zahteva hitno rešavanje, upozoravaju vlasnici firmi u ovom delu grada.

Gotovo svakog petka i u dane vikenda lokali u Zelenoj zgradi na udaru su maloletnika, ističu vlasnici brojnih radnji koji posluju u ovom objektu. Do sada su štete zabeležene na elektroinstalacijama, protivpožarnim aparatima, izlozima, zidovima Tržnog centra koji je išaran raznim porukama. Stradali su i prozori, poštanski sandučići, polomljene su rigips ploče oko stubova.

“Potrebna nam je podrška policije kako bismo zaustavili ovakvo ponašanje koje ne samo da nanosi materijalnu štetu, već ugrožava i sigurnost svih nas u ovom prostoru,” ističu vlasnici negotinskih firmi koje posluju u Tržnom centru i dodaju da je ovo samo prvi korak u rešavanju problema koji zahteva aktivno učešće svih relevantnih aktera.

Zbog toga su se, vele, obratili Policijskoj stanici Negotin sa zahtevom za dodatnom podrškom kako bi se petkom i subotom, posebno od 22 do 23 sata, obezbedila prisutnost policijskih patrola u Tržnom centru.

“Pozivamo i roditelje da se aktivnije uključe u praćenje aktivnosti svoje dece, da razgovaraju o posledicama vandalizma i podstiču ih na odgovorno ponašanje. Podrška roditelja i obrazovnih institucija i usmeravanje mladih ka pozitivnim aktivnostima, ključni su u sprečavanju ovakvih incidenata.”

Peticiju kojom su skrenuli pažnju na ovaj sveprisutniji problem potpisalo je svih 20 vlasnika firmi koje posluju u Tržnom centru i koje su, zbog ovakvog bezobzirnog ponašanja omladine, prinuđeni da svake nedelje iznova popravljaju polomljeno.

“Podrška Policijske stanice Negotin od suštinskog je značaja. Verujemo da samo zajedno možemo stvoriti okruženje u kojem će svako od nas biti ponosan na prostor koji delimo. Nastojimo da i ovim apelom budemo primer odgovornosti i ukažemo da kao zajednica i te kako brinemo o prostoru u kojem delujemo, a koji nam iznova svojim neodgovornim ponašanjem narušavaju oni koji bi trebalo da budu naša budućnost”, navode vlasnici i zakupci lokala u Tržnom centru.

In memoriam: Branka Radović (1949 – 2023)

Branka Radović, muzikolog, muzički kritičar, dugogodišnji direktor MŠ “Mokranjac” u Beogradu, dekan FILUM-a u Kragujevcu i selektor “Mokranjčevih dana” preminula je 2. decembra u 74. godini.

Branka Radović rođena je na Cetinju 1949. godine, diplomirala je najpre na odseku za jugoslovensku i opštu književnost Filološkog fakulteta u Beogradu 1973, a zatim i odsek muzikologije na Fakultetu muzičke umetnosti 1974. u Beogradu. Magistarski rad odbranila je na katedri za srpsku istoriju muzike 1988. a doktorat na temu “ Njegoš i muzika” na katedri za srpsku književnost Filološkog fakulteta 1999.

Dugogodišnju pedagošku delatnost obavljala je u muzičkoj školi „Mokranjac” u Beogradu, a od 1995. do 1999. bila i direktor škole. Radila je na fakultetima muzike u Cetinju i Istočnom Sarajevu, Novom Sadu  kao profesor istorije muzike i muzičkih oblika, na Filološko umetničkom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu na kojem je od 2003. bila profesor istorije muzike, od 2004. do 2006. dekan, a od 2010. redovni profesor. Karijeru je nastavila u Operi i teatru “Madlenianum” u Zemunu.

Usavršavala se iz oblasti muzikologije u Francuskoj (Nica, Pariz) iz oblasti opere u Nemačkoj (Hamburg) i Italiji (Rim). Bila je i jedan od najistaknutijih srpskih mzičkih kritičara na Trećem programu Radio Beograda, a potom ,u dnevnim listovima „Borba” i „Politika”, glavni i odgovorni  urednik časopisa „Pro musica” (1989-1999), saradnik brojnih drugih muzičkih časopisa, član redakcija („Muzički talas”) pisac tekstova i naučnih radova koje je izlagala u zemlji i u inostranstvu.

Jedan je od osnivača Zajednice muzičkih škola koje nose ime Stevana Stojanovića Mokranjca, inicijative koja je u Negotinu potekla 1997. godine. Bila je i član Organizacionog odbora “Mokranjčevih dana” od 1991. godine, Programske komisije Festivala od 1992, selektor “Mokranjčevih dana” od 2007. i predsednik Programske komisije od 2016.

Autor je knjiga: „Mala istorija muzike”, „Gorski vijenac i druga muzičko- scenska dela Nikole Hercigonje”, „Otmenost posrtanja”, „Njegoš i muzika”, „Summa Xeniana”, „Кroz ozvučenu likovnost”, „Partitura”, zajedno sa Slobodanom Lazarevićem i Aleksandrom Đurićem, kao i feljtona o Mokranjcu koji joj je publikovan u Negotinu 2015. godine.

Aleksa Paović svetski model iz komšiluka

0

Putovati i biti srećan, raditi posao koji voliš, vodilje su mladog Negotinca Alekse Paovića koji je za svoj životni i profesionalni put izabrao modnu pistu.

Aleksa Paović; Foto: Privatna arhiva

Živeti svoje dečačke snove i ispuniti život njima je retkost i privilegija. Aleksa Paović, naš mladi  Negotinac, sanjao je modnu pistu, maštao da jednoga dana ponese odevne predmete najvećih svetskih modnih kreatora, sanjao Milansku modnu pistu. Kao sve velike stvari u životu i njegova priča počela je naivno uz poneko fotografisanje i postavljanje fotografija na instagram, dok je u studentskoj sobi spremao ispite na Građevinsko – arhitektonskom fakultetu.

„Počelo je tako što sam na fakultetu studirao najnormalnije kao i svi, imao sam snimanja u toku meseca i uzimao neke smešne pare. Sve se ovo ne bi desilo da me jedna jača angencija u svetu, koja ima sedište u Los Angelesu, nije pikirala i pozvala da budem model. Nakon toga ja sam prihvatio ponudu i oni su me usmerili na dve matične agencije koje su najbolje u Srbiji.  Odabrao sam jednu, oni su me prihvatili, napravili fotke i kroz nedelju ili dve krenuli smo da planiramo put za Kinu“, priseća se Aleksa svog profesionalnog početka i ozbiljnog ulaska u posao modela.

O svemu je, kaže Aleksa, sanjao još kao dečak.

„Od malena sam gledao Fashion week i pratio modni šou i bilo mi je interesantno da budem na pisti i da me svi gledaju. To je bio jedan kompleks iz detinjstva i uvek mi je bilo zanimljivo da sam u centru pažnje. Sada to kontrolišem i učim se da budem umeren i skroman.“

Iz takve skromne porodice Aleksa Paović i potiče. U Niš je na fakultet krenuo sa idejom da jednoga dana otvori privatnu firmu za legalizaciju objekata. Učenje i studiranje su bili prioritet ali je životni put posut velikom željom i dečačkim snom Aleksu odveo u svet mode.

„Dok sam bio na fakultetu sve je to bilo zanimljivo uz komentar mojih roditelja: „Super, samo ti uči i sve će biti OK“, ali kada sam napustio fakultet nije bilo tako sjajno. Porodica je bila uplašena jer je to krenulo jako brzo, nisu bili sigurni gde ću ja to otići. Sve se to dešavalo u vreme korone i mislim da je to bio dodatni stres za moju porodicu, ali se sve lepo završilo. Ja sam zapravo poput mog strica Zorana Paovića, koji voli da putuje i istražuje stvari. On je završio u Australiji, nije se ni vratio a ja sam se evo iz Kine vratio ali jedva čekam da ponovo odem. Pustolovina je krenula upravo u Kini i tamo sam bio nekih 10 meseci gde sam radio za dosta poznate brendove poput Džipa, Šejna, Filu, za Poko telefone. Život je tamo bilo jako zanimljiv i drugačiji nego u Srbiji. Mnogo je drugačiji pogled na nas kao na modele, jer su stvari postavljene tako da smo mi u centru pažnje uz razne privilegije u društvu.“

Ipak, nisu svetla modne piste tako blještava i ovaj posao nosi izazove, uspone i padove. Velika konkurencija od svakog modela traži mnogo odricanja, pravilnu ishranu, fizičku aktivnost, razvijenu socijalnu inteligenciju.

„Posao je naporan i odgovoran. Često imate preispitivanja da li ste dovoljno dobri, zašto niste dobili posao koji ste priželjkivali? Snimajući dan ume da bude jako naporan jer počinje rano ujutru oko 5 sati u to vreme dolaze kolima po nas. Prvo ide šminkanje koje traje više od sat vremena. Zatim kreće snimanje, promena garderobe i rad. Bilo je problematično ući u taj ritam jer nisam navikao na takav tempo, ali nakon mesec dana sam se navikao i postalo je rutina, posebno je lepo kada dobijem slike od brenda za koji sam radio.“

Fotografije Alekse Paovića, koje on rado deli sa svojim pratiocima na društvenim mrežama, sada su globalna priča i dostupne su modnim kompanijama.

„Da, one se vrte širom sveta. Videli su ih recimo neki drugovi na drugom kraju sveta i meni je to bilo jako zanimljivo, taj osećaj pažnje je interesantan i neponovljiv. Poko reklama je bila recimo baš aktuelna i zanimljiva bio sam na njihovoj glavnoj stranici, što je dobro za moj posao. Teško u ovom poslu je ostati u ulozi jer posao traži konstantni profesionalizam. Teško je držati oči stalno otvorene, smeškati se po potrebi, biti ozbiljan po potrebi i glavni problem kod mene je stajanje  jer sam ja po prirodi aktivan i to je bio trening za živce i glavu“, sa osmehom nam priča Aleksa.

Zanimalo nas koji su standardi ulaska u svet mode i koje kriterijume jedan budući model mora da ispuni.

„Svaka agencija traži visinu za muškarce od minimum 185 do 194 cm. Što se tiče lepote, dobro je biti lep, ali zapravo bitno je biti interesantan, drugačiji, imati svoj stil, svoju ličnost, biti zanimljiv dizajnerima, ljudima.  U Instanbulu su recimo interesantniji krupniji modeli i oni više rade, dok recimo u Kini aktuelniji su mršavi modeli. Bitno je šta se radi. Ja sam uglavnom radio sportsku garderobu i modu. Meni više leži sportski stil iako sam ja radio taj  high fashion, nekao se bolje pronalazim, aktivan sam na sceni, slobodnije se krećem, ima skokova.  Slikanje u odelu traži mirnoću, krut si, ne pomeraš se i to nekako nije za mene“, veli Aleksa koji sem savršene linije tela koje neguje, pažnju privlači svojim šarmantnim osmehom, ali i iskrenošću dečaka iz komšiluka koji ne zaboravlja gde je odrastao.

„Sigurne staze“ i Tebrizam obeležili Svetski dan sećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda  

0

Povodom „Svetskog dana sećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda“ u Medija centru u Boru, nedavno je održana javna tribina „Bezbednost mladih lica u saobraćaju na teritoriji grada Bora“.

Na tribini je govorio Igor Velić, master inženjer saobraćaja koji je svoje stručno znanje, stečeno dobrim delom kroz svakodnevnu praksu, kao i svoja iskustva, izneo prisutnima, upoznavši ih sa brojnim izazovima i problemima sa kojima se učesnici u saobraćaju svakodnevno susreću.

Na teritoriji grada Bora u periodu od 2018. do 2022. godine registrovano je 630 saobraćajnih nezgoda u kojima je život izgubilo 11 naših sugrađana, dok je 448 osoba zadobilo teže ili lakše povrede.

U tim nezgodama život je izgubilo dvoje mladih ljudi dok je 151 osoba povređena.

Stradanje mladih na bilo koji način, a posebno u situaciji koju je moguće sprečiti, predstavlja ogroman udarac za porodicu i čitavu zajednicu. Stoga je dužnost svih članova društva da spreče da se životi mladih ljudi dovode u opasnost u saobraćaju. Njihova bezbednost je veliki izazov za sve, a posebno za one čiji je to profesionalni poziv.

Na predavanju je bilo reči i o značaju korišćenja sigurnosnih pojaseva i dečijih auto-sedišta, o uticaju brzine, alkohola, i upotrebe mobilnog telefona na nastanak saobraćajne nezgode. Predavanje su pratili i video klipovi potresnog sadržaja na kojima su prikazani karakteristični slučajevi saobraćajnih nezgoda i grešaka koje učesnici u saobraćaju prave.

Fotografije: Tebra portal

Zaključak je da se kroz ovakva i slična predavanja, koja treba da postanu obavezna u svim školama, može mnogo postići na prevenciji nezgoda u saobraćaju u kojima učestvuju naši mladi sugrađani.

Tribina je realizovana u sklopu projekta „Pričajmo o bezbednosti da ne bismo pričali o posledicama„, koji sprovode Udruženje „Sigurne staze“ i Tebrizam.


Rad „Sigurnih staza“ podržava Švedska u okviru programa Beogradske otvorene školeMladi i mediji za demokratski razvoj“. Medijski partner na projektu je NG Portal.

Uhapšeni Negotinci: Zaplenjeno 18 kilograma marihuane

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Negotinu, u tri odvojene akcije, zaplenili su više od 18 kilograma marihuane i uhapsili N.M. (35), P.M. (28) i Z.J. (44).

Policija je u kući koju koristi N. M. u okolini Negotina pronašla 15 kilograma i 360 grama marihuane, skrivene u plastičnim buradima.

U pretresu stana P. M.  nađene su četiri kese sa 2,1 kilogram marihuane, semenke kanabisa i manja količina kokaina, a na salašu Z. J.  oko 800 grama marihuane.

Ovi muškarci uhapšeni su zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.

Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Negotinu, osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati nakon čega su, uz krivičnu prijavu, privedeni tužiocu.

Preventivni pregledi u nedelju 3. decembra: Prevencija raka dojke i prostate

Preventivni pregledi nastavljaju se u nedelju 3. decembra u oko 170 zdravstvenih ustanova širom Srbije, kao i u Zdravstvenom centru Negotin.

U Zdravstvenom centru u Negotinu u nedelju 3. decembra biće organizovani preventivni pregledi, ovoga puta u cilju prevencije raka dojke i prostate.

Žene starije od 40 godina mogu uraditi ultrazvučni pregled dojke i, po potrebi, mamografiju.

Za muškarce starije od 49 godina radiće se uzorkovanje za PSA test kojim se može dijagnostikovati rani stadijum karcinoma prostate.

Oni kod kojih postoji sumnja na bolest, biće upućeni na dodatnu dijagnostiku.

Pregledi će u negotinskom Zdravstvenom centru biti organizovani od 8 do 16 časova. Zakazivanje nije potrebno i dovoljno je da se dođe u Opštu službu u Dom zdravlja, odakle će građani biti upućeni na dalje preglede.

KONKURSI: Poslednji poziv za đačke parlamente i mlade ljude iz Srbije

0

Zaječarska inicijativa je raspisala ovogodišnje pozive za učešće u svojim programima „Školski izbori“, „Mladi u pokretu“ i „Zimanov fond za mlade“.

Nakon prošlogodišnjih uspeha sa programima „Školski izbori“, „Mladi u pokretu“ i „Zimanov fond za mlade“, broj gradova i opština iz kojih je moguće konkurisati, dodatno je proširen.

ŠKOLSKI IZBORI

Kroz ovaj program, Zaječarska inicijativa pruža kompletnu tehničku, mentorsku i finansijsku podršku đačkim parlamentima da isplaniraju, pripreme i sprovedu školske izbore. Program je namenjen đačkim parlamentima koji dolaze iz srednjih škola sa teritorije Republike Srbije.

Kroz veoma zabavan proces, učenici i učenice srednjih škola će imati priliku da sakupljaju potpise za svoju kandidaturu, okupe svoje izborne timove, učestvuju na edukaciji o izborima i sprovedu prave kampanje u svojim školama. Kandidati i njihovi timovi će za svoje kampanje imati na raspolaganju sredstva na osnovu prethodno dostavljenog i odobrenog budžeta kampanje.

Cilj programa „Školski izbori“ je da se đačkim parlamentima srednjih škola omogući da svoje predsednike i predsednice izaberu kroz prave i direktne izbore! Školski izbori su veoma efikasan način da mladi uče o demokratiji, izborima i srodnim temama, kao i da im se jača poverenje u demokratske institucije i procese.

Zaječarska inicijativa je sa velikim uspehom organizovala školske izbore u nekoliko gradova, što ju je podstaklo da ovaj program unapredi i proširi. Slični programi se realizuju širom sveta. Mnoge zemlje danas koriste sličnu metodologiju kako bi povećale izlaznost mladih koji po prvi put glasaju na pravim izborima.

MLADI U POKRETU

U okviru programa „Mladi u pokretu“, đački parlamenti srednjih škola sa teritorije Republike Srbije mogu da konkurišu za maksimalni iznos do 700 američkih dolara u dinarskoj protivvrednosti.

Cilj ovog programa je da se mladim ljudima ponudi dodatna mogućnost za demokratsko i građansko obrazovanje i to kroz aktivnosti koje sami osmisle i realizuju. Do sada je kroz program ’’Mladi u pokretu’’ podržano preko 90 projekata školskih parlamenata koji su omogućili mladima da učine nešto dobro u svojoj školi i zajednici, kao i da steknu znanja u vezi sa temama kao što su demokratija, aktivizam, ljudska prava i drugo.

ZIMANOV FOND ZA MLADE

“ZIman-ov fond za mlade” namenjen je organizacijama mladih i za mlade. Za maksimalan iznos do 3,000 američkih dolara, mogu da konkurišu registrovana udruženja građana i da predlože ideje koje mogu da doprinesu odgovornom i aktivnom učešću mladih u demokratskom životu lokalnih zajednica.

U okviru ovog programa, podršku mogu da dobiju oni projekti, koje iniciraju mladi, kako bi kroz tradicionalne ili inovativne umetničke forme i kreativno izražavanje:

  • promovisali vrednosti demokratskog društva, prava i slobode građana i slobodu izražavanja među drugim mladim ljudima;
  • I/ili kritički se osvrnuli na konkretne primere kršenja ovih vrednosti, sloboda i prava u zajednici. Umetnost i kultura predstavljaju veoma moćan način interakcije sa širom zajednicom, kao i sredstvo da se sa članovima zajednice komunicira.

Predlozi projekata treba da se zasnivaju na umetničkim formama, poput fotografije, video produkcije, pozorišne produkcije, različitih oblika ulične umetnosti (grafiti, murali, stencil, ulične instalacije i performativna umetnost), digitalne umetnosti, muzičke produkcije, stripa itd.

Takođe, uspešni predlozi projekata treba da uključe različite oblike interakcije sa zajednicom, pre svega mladim ljudima, kroz koje se oni uključuju u umetnički proces, odnosno kroz koje sa zajednicom komuniciraju produkti tog procesa.

Za Ziman-ova sredstva mogu konkurisati udruženja građana registrovana prema Zakonu o udruženjima, sa sedištem u jednom od sledećih gradova i opština: Zaječar, Knjaževac, Boljevac, Sokobanja, Bor, Negotin, Majdanpek, Kladovo, Svrljig, Pirot, Babušnica, Aleksinac, Jagodina, Paraćin, Ćuprija, Kruševac, Ćićevac, Varvarin, Svilajnac, Despotovac, Žagubica, Kučevo, Petrovac na Mlavi, Niš, Ražanj, Kragujevac, Smederevo, Velika Plana, Požarevac, koje imaju iskustvo u radu sa mladim ljudima i koja su do sada učestvovala u realizaciji barem jednog projekta.

Kroz Ziman-ov fond za mlade, Zaječarska inicijativa je do sada podržala preko 70 projekata organizacija mladih u ukupnoj vrednosti od preko 150.000 dolara i tako im omogućila da se u svojim sredinama bave različitim temama koje su prepoznate kao značajne od strane mladih ljudi.

Kako se prijaviti?

Zainteresovana udruženja građana i zainteresovane škole/đački parlamenti mogu da pronađu sve informacije o konkursima na internet stranici www.ziman.rs. Takođe, prijavljivanje se obavlja isključivo putem navedenog sajta, popunjavanjem on-line formulara.

Za sve dodatne informacije u vezi sa konkursom, možete se obratiti koordinatorki programa donacija, Dragani Gogev ([email protected], 019 440 225 ili 060 7 444 004). Rok za prijavu je 10. decembar.

ZImanov program malih donacija realizuje Zaječarska inicijativa uz podršku National Endowment for Democracy.

Održana 21. sednica Skupštine opštine Negotin

0

Danas je održana redovna 21. sednica Skupštine opštine Negotin. Odbornici razmotri i usvojili brojne odluke vezane za rad lokalne samouprave. Prosečna cena kvadrata nepokretnosti nije promenjena. Usvojen i izveštaj o devetomesečnom izvršenju budžeta.

Odbornici Skupštine opštine Negotin usvojili su odluku o dodeli jednokratne novčane pomoći učenicima srednjih škola na teritoriji opštine Negotin, koji su državljani Republike Srbije. Odluka se na dnevnom redu našla kroz dopunu, s obzirom na nedavni zaključak Vlade Republike Srbije o isplati jednokratne pomoći u visini od 10.000 dinara svim srednjoškolcima na teritoriji Srbije.

„Imajući u vidu da je predviđen veoma kratak rok za realizaciju navedene mere, a u cilju unapređenja materijalnog položaja đaka na teritorijki opštine Negotin neophodno je doneti navedenu odluku po hitnom postupku“, predočeno je odbornicima.

Ova, kao i sve ostale tačke dnevnog reda, usvojena je glasovima 35 odbornika vladajuće koalicije.

Odbornici su razmatrali i usvojili odluku o utvrđivanju prosečnih cena kvadratnog metra odgovarajućih nepokretnosti za utvrđivanje poreza na imovinu za 2024. godinu na teritoriji opštine Negotin, koju je za skupštinskom govornicom obrazložio Goran Ristić, rukovodilac Odeljenja za budžet, finansije i lokalnu poresku administraciju.

On je istakao da je u proteklom periodu u svih pet zona nepokretnosti realizovano ukupno 445 ugovora o prodaji, ali da je cena kvadrata za 2024. na osnovu koje se utvrđuje porez na imovinu u narednoj godini, ostala na nivou ove godine, te da neće biti povećana.

Ristić je, komentarišući rešenje o usvajanju izveštaja o izvršenju budžeta opštine Negotin za period januar – septembar 2023. rekao da su u tom periodu ostvareni prihodi i primanja u ukupnom iznosu od 997.019.000 dinara, štop čini 58,87 odsto ostvarenja u odnosu na plan.

“Ostvarenje budžetskih prihoda je 922.019.000 dinara, dok je ostvarenje prihoda iz ostalih izvora u iznosu od 74,9 miliona. Rashodi su ostvareni u visini od 50,63 odsto u odnosu na plan”,  istakao je Ristić.

Usvojene su i odluke o usklađivanju osnivačkog akta Turističke organizacije opštine Negotin, rešenje o ukidanju dela nekategorisanog puta na jednoj od parcela u katastarskoj opštini Negotin, kao i rešenje o ispravci tehničke greške u drugoj izmeni i dopuni plata detaljne regulacije za kompleks hemijske industrije u Prahovu, u delu koji se odnosi na jednu od katastarskih parcela, a koja ne manja obuhvat plana.

Takođe sa 35 glasova nove članove dobili su školski odbori osnovnih škola: „Branko Radičević “ u Negotinu, „Stevan Mokranjac“ u Kobišnici i „Branislav Nušić“ u Urovici.

Štab za vanredne situacije za teritoriju opštine Negotin dobio je nove članove koji, po službenoj dužnosti, učestvuju u radu Štaba na osnovu Zakona o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanja vanrednim situacijama.

Umesto Zorana Trailovića za novog načelnika Štaba imenovan je Ljubiša Stančulović, komunalni inspektor Odeljenja za inspekcijske poslove Opštinske uprave Negotin.

Dr Tihomir Milovanović, šef odborničke grupe „Narodni pokret Srbije – Za Negotin“ zatražio je kroz odbornička pitanja odgovore na to kada će biti raspisan konkurs za direktora Centra za socijalni rad pozivajući se i na činjenice da je državni revizor ustanovio da u ovoj ustanovi “nije uspostavljen celovit sistem odgovornosti i upravljanja”, da je sadašnji vršilac dužnosti direktora imenovana još 2020, te da su prošli svi rokovi vezani za njen v.d. status.

Takođe, zatražio je i da se opoziciji dostavljaju ubuduće audio i digitalni snimci sednice, kao i svih dosadašnjih, s obzirom da se u zapisnicima ne navodi o čemu se članovi njihove odborničke grupe diskutuju na sednicama.

“Zna se ko ovde stalno diskutuje, ali u izvodu iz zapisnika kad mi govorimo stoji samo da je diskutovao imenom i prezimenom taj i taj, a kad govori neko iz vladajuće koalicije onda se on i obilato citira, iako sve to stoji i u skupštinskim materijalima”, rekao je, između ostalog, Milovanović.

On je i zatražio odgovor na pitanje kada će konačno početi izvlačenje potopljenih nemačkih lađa u sektoru Dunava kod Prahova i podsetio da je još 2017. tadašnja ministarka Zorana Mihajlović obećala da će taj “posao biti završen do 2020”.

Predsednik opštine Vladimir Veličković je istakao da je u toku sondiranje ovog terena, da su pronađena i plovila za koje se do sada nije znalo, te da je projekat oročen na pet godina i da su najveći problem termini kada bi ovi brodovi morali da budu izvađeni, s obzirom na vodostaj.

“Dunav ispod brane zbog brodova predstavlja veliki rizik. Za manje od mesec dana vodostaj je u ovom sektoru bio od -75 do 470 cm. Očekuje se da pre vađenja plovila bude izvršeno deminiranje eksplozivnih sredstava na njima”, rekao je Veličković.

Slađan Mihajlović, zamenik šefa odborničke grupe „Narodni pokret Srbije – Za Negotin“ zatražio je odgovor na pitanje kako se koriste sredstva iz programa subvencija JKP “Badnjevo”, s obzirom na nekoliko ranijih skupštinskih odluka, i da li se koriste, između ostalog, i za isplaćivanje zarada zaposlenih.

Sednica, kojoj je prisustvovalo 39 odbornika, od 45 koliko broji lokalni parlament, počela je minutom ćutanja u spomen na nedavno preminulog Mihaila Markovića, nekadašnjeg predsednika SO Negotin.

Veče muzike Кornelija Bate Кovača 1. decembra u Negotinu

0

Negotinskoj publici u petak, 1. decembra predstaviće se Кamerni hor “Odjek” iz Požarevca koncertom “Jedno prošlo doba”.

Požarevački Kamerni hor „Odjek“ i prijatelji prirediće u petak, 1. decembra od 20 časova u Domu kulture “Stevan Mokranjac” koncert u čast Kornelija Bate Kovača, kompozitora, pijaniste i aranžera.

Kroz obrade i originalne aranžmane svog rukovodioca Ilije Rajkovića Hor “Odjek” predstaviće Negotincima neke od najlepših Kovačevih kompozicija na koncertu koji simbolično nosi naziv „Jedno prošlo doba“.

Ulaznice po ceni od 500 dinara prodaju se na biletarnici Doma kulture od 9 do 13 i od 17 do 19 časova.

Krajinske vinjete

error: