Današnji tekst biće posvećen tihim herojima svetske pandemije kovid 19 virusa i njihovoj bezbednosti u saobraćaju. Reč je o profesionalnim vozačima.

Profesionalni vozači znaju da uprkos svim poteškoćama, merama zaštite i raznih ograničenja i problema roba koju prevoze mora da stigne do krajnjeg odredišta. Medicinska oprema mora stići do bolnica i Domova zdravlja.
Prehrambeni proizvodi moraju stići do trgovinskuh objekata. Lekovi moraju stići do apoteka. Sirovine moraju stići do fabrika itd.
Veliki broj naših vozača trenutno krstari putevima širom Evrope i duž čitave naše zemlje. Prolaze i zadržavaju se u zemljama i gradovima koji su teško pogođeni virusom.
Na tom svom putu kako bi nas snadbeli osnovnim životnim namirnicama, rizikujući svoje zdravlje i zdravlje svojih porodica, prolaze kroz razne neprijatnosti i probleme. Kolone u kojima čekaju na granici su kilometarske, preko 15 sati dnevno provode u kabini kamiona, gde spavaju, jedu itd.
Dodatni problem im stvaraju i protokoli o merama zaštite pošto svaka država primenjuje drugačije mere i metode u borbi protiv virusa. Šta sve trenutno doživljavaju i proživljavaju znaju samo oni i članovi njihovih porodica koji strepe za njihovo zdravlje i živote.
Ko su zapravo profesionalni vozači?
Profesionalni vozači su osobe čije je osnovno zanimanje upravljanje motornim vozilom i koje su zadužene za prevoz robe ili putnika. Da bi osoba mogla da obavlja posao profesionalnog vozača potrebno je da poseduje:
- vozačku dozvolu odgovarajuće kategorije,
- odgovarajuće vozačko iskustvo,
- potreban nivo poznavanja propisa,
- informacije o tehničko-eksploatacionim karakteristikama vozila kojim upravlja,
- informacije o karakteristikama saobraćajnica po kojima se kreće i uslovima koji vladaju na njima,
- odgovarajuće psihomotoričke sposobnosti za bezbedno upravljanje vozilom i izražene kroz: dobru koordinaciju pokreta i orijentaciju u prostoru, mentalnu stabilnost, samokontrolu i logičko rezonovanje i visok nivo odgovornosti i koncentracije.
U Preglednom izveštaju Agencije za bezbednost saobraćaja navodi se da se u periodu od 2014. do 2018. godine u Republici Srbiji dogodilo 677 saobraćajih nezgoda sa smrtnim posledicama u kojima su učestvovala komercijalna vozila i 12.756 sa povređenim licima.
U ovim saobraćajnim nezgodama poginulo je 791 lice i 20.848 lica je povređeno. Od ukupnog broja poginulih lica u saobraćajnim nezgodama sa učešćem komercijalnih vozila 645 lica (80%) su poginula u nezgodama u kojima je jedan od učesnika teretno vozilo, a 156 lica (20%) u nezgodama u kojima je jedan od učesnika autobus.
Zbog njihove mase i gabarita, koja je svakako veća u odnosu na masu drugih učesnika u saobraćaju (putnički automobili, motocikli, pešaci itd.), većina lica koja pogine u saobraćajnim nezgodama sa ovom vrstom vozila nisu vozači i putnici iz komercijalnih vozila.
U izveštaju se dalje navodi da u saobraćajnim nezgodama sa teretnim vozilima, u proseku svaki drugi poginuli je putnik i/ili vozač putničkog vozila. U saobraćajnim nezgodama sa teretnim vozilima 23% poginulih čine pešaci, dok 15% poginulih pripada kategoriji putnika i/ili vozača u teretnim vozilima. Vozači i/ili putnici u putničkim vozilima čine 42% poginulih lica u saobraćajnim nezgodama sa učešćem autobusa. 23% poginulih u saobraćajnim nezgodama sa autobusima su pešaci a 21% poginulih pripada kategoriji putnika i/ili vozača u vozilima JGP-a.
Bez obzira na gore prikazane podatke, uzrok nastanka saobraćajnih nezgoda sa učešćem komercijalnih vozila najčešće nije zbog krivice ili pogrešnog manevra vozača komercijalnih vozila, već i drugi učesnici često doprinose nastanku saobraćajnih nezgoda.
Čest je slučaj da vozači putničkih vozila pretiču komercijalna vozila preko neisprekidane linije, da se prilikom preticanja ne uveravaju, loše procenjuju situaciju, koriste mobilni telefon itd.
Što se tiče bezbednosti vozača teretnih motornih vozila na teritoriji opštine Negotin u periodu od 2014. do 2018. god. nije bilo poginulih lica, dok je 45 lica pretrpelo teže ili lakše telesne povrede. Najviše nastradalih vozača i putnika je među licima starosti 31-45 i 46-64 godina.

Najčešći uticajni faktori koji su doprineli nastanku saobraćajnih nezgoda sa poginulim licima sa komercijalnim vozilima su: preduzimanje nepromišljenih radnji od strane vozača (34% nezgoda sa poginulim i 43% sa povređenim), pogrešno izvođenje radnji u saobraćaju od strane vozača (25% nezgoda sa poginulim i 28% sa povređenim) i prospusti vozača zbog lošeg psihofizičkog stanja, nepažnje, rasejanosti (10% nezgoda sa poginulim i 6% sa povređenim).
Kod profesionalnih vozača umor tokom vožnje je česta pojava. Bitno je naglasiti da vozači moraju da poštuju Zakon o radnom vremenu posade vozila u drumskom prevozu i tahografima.
Ali neretko se javlja eksploatacija vozača od strane poslodavaca koji od njih zahtevaju da prekoračuju i ne poštuju pomenuta ograničenja o vremenu rada, odmora i pauza, ili zbog loše organizacije posla i lošeg planiranja ruta i raznih drugih propusta i problema nisu u mogućnosti da ispoštuju pomenuta ograničenja. Takođe, javljaju se zloupotrebe i nepoštovanje od strane samih vozača.
Umor kao uzrok saobraćajne nezgode zaslužuje posebnu kolumnu kojom ću se svako pozabaviti i sa stručnog stanovišta pokušati da rasvetlim taj problem. Ali čisto da napomenem da na osnovu podataka dobijenih u istraživanjima, gde su se podaci dobijali na osnovu anketa i upitnika, zaključak je da je u 5% do 10% nezgoda umor imao ulogu, dok istraživanja dubinskih analiza nezgoda pokazuju da umor ima ulogu u 10% do 25% nezgoda.
Studije pokazuju da vožnja u stanju umora povećava rizik od saobraćajne nezgode skoro četiri puta. Umorni vozači i ne pokušaju da izbegnu nezgodu ili da koče, što saobraćajnu nezgodu čini intenzivnijom i s težim posledicama.
Istraživanja su pokazala da manje od šest sati sna tri puta povećava rizik od saobraćajnih nezgoda, a manje od pet sati sna – čak pet puta!
Svi mi očekujemo da rafovi budu opremljeni prehrambenom i sanitarnom opremom, da su apoteke snadbevene svim lekovima i sredstvima koji su nam trenutno neophodni itd. Ali na kraju postavlja se pitanje ko brine o našim tihim herojima, kako da oni sačuvaju zdravlje, kako da se ne zaraze i ne prenesu zarazu i šta je to što je preče od života i zdravlja svakog građanina Srbije?
Literatura
- Pregledni izveštaj, Bezbednost komercijalnoh vozila u saobraćaju, Agencija za bezbednost saobraćaja R. Srbije, Beograd, avgust 2019. god.
- Izveštaj o osnovnim pokazateljima stanja bezbednosti u periodu od 2014. do 2018. god. za opštinu Negotin, Agencija za bezbednost saobraćaja R. Srbije
- https://www.sigurnestaze.com/web/blog/06/uticaj-umora-na-nastanak-saobracajne-nezgode.html
*Autor teksta je master inženjer saobraćaja. Osnivač je i urednik portala posvećenog bezbednosti saobraćaja www.sigurnestaze.com