Naslovna Krajinske vinjete Arheološka istraživanja lokaliteta Ćetaće: Arheolozi odgonetnuli ime ovog mesta

Arheološka istraživanja lokaliteta Ćetaće: Arheolozi odgonetnuli ime ovog mesta

10171
0

Arheolozi Balkanološkog instituta SANU iz Beograda i Muzeja Кrajine iz Negotina privode kraju ovogodišnju kampanju sondažnog iskopavanja lokaliteta Ćetaće kod Radujevca.

Lokalitet Ćetaće, nadomak ušća Timoka u Dunav, čija se najranija faza izgradnje vezuje za kraj prvog veka, a deo je velike utvrđene rimske granice na Dunavu, Limesa, polako se otkriva u svoj svojoj raskoši.

Nekada je ova građevina štitila pravac prodora neprijateljskih vojnih jedinica dolinom Timoka prema bogatim i čuvenim centralnobalkanskim gradovima Rimskog carstva a danas njene tajne odgonetava već treću godinu dr Vladimir Petrović, naučni savetnik Balkanološkog instituta SANU i MA Gordan Janjić, arheolog-muzejski savetnik Muzeja Кrajine, rukovodioci ovog projekta. Na terenu su i Aleksandar Tasić, arheolog iz Svrljiga, student arheologije Ivan Ilić i student arhitekture Konstantin Janjić.

“Imamo jednu celinu ugla rimskog utvrđenja i jasno vidimo prvu fazu sa cirkularnom, kružnom kulom iznad koje postoji jedna trapezoidna kula koja je kasnijeg datuma i otkrili smo jedan segment bedema. Ovo je jedna značajna celina, vezana za rimsku fortifikaciju lokaliteta Ćetaće, i sada je nama potpuno jasna”, kaže nam arheolog Gordan Janjić.

I treća arheološka kampanja, ističu arheolozi, dala je sjajne rezultate, ali, veruju i otkrila ime ovog mesta na prelazu između jedne i druge obale Timoka i njegovog ušća u Dunav. Arheolozi su rad na lokalitetu pratili i međunarodnim publikacijama, vrhunskog ranga, pa se o lokalitetu Ćetaće čulo nadaleko.

“Lokalitet je poznat naučnoj javnosti, već se referiše na međunarodnim kongresima. Upravo sam se vratio sa kongresa na kome je bilo stotinu najozbiljnijih arheologa danas u Evropi koji su čuli moje predavanje, bili su vrlo zainteresovani šta smo kolega Janjić i ja imali da kažemo po pitanju onoga što radimo. Ono što je zanimljivo, a ove godine smo izašli sa jednom smelom hipotezom, da mi zapravo znamo naziv ovoga mesta. Postoji jedan antički izvor iz doba Justinijana, a to je Prokopije, koji oduševljeno priča o delima svog imperatora, koji je rođen na tlu Srbije u okolini Lebana. Prokopije beleži na potesu između Akve, današnjeg Prahova i Dortikuma, Vrava u Bugarskoj dve stanice, odnosno dva fortifikaciona objekta za koje tvrdi da ih je Justinijan obnovio, što ne mora, a može biti tačno. Drugi od ta dva ima naziv Lakoburgus (Laccoburgus), što bi u jednom slobodnom prevodu bilo utvrđenje pokraj neke stajaće vode, močvare, jezera ili poplavljenog ušća u ovom našem slučaju, ušća Timoka u Dunav. Sve će reći da smo mi zaista u tom Lakoburgusu i da njega istražujemo i da arheološki rad mora da prati jedan naučno istraživački rad koji podrazumeva tumačenje dostupnih izvora istorijskih podataka o lokalitetu kojim se bavimo”, kaže dr Vladimir Petrović.

Na lokalitetu, pod budnom pažnjom arheološkog tima, izranja kružna kula, koja podupire kasniju fazu. Ova je kula, potvrđuju to i prethodne faze istraživanja, građenim po svim dobrim standardima rimske vojne arhitekture.

“Sve kasnije faze, poznato je to u arheologiji, negiraju, čak i po obliku. U toj nekoj kasnijoj fazi, mi ovde imamo neku vrstu poligonalnog isturenog utvrđenja koji ima kule takve vrste, ofanzivne namene. Sama ta ranija faza očigledno je nastala u vreme osvita dačkih ratova, u vreme kada su ovde, na Limesu zidani najvažniji fortifikacioni objekti i među njima i naša fortifikacija Lakoburgus (Laccoburgus) ili Ćetaće”, dodaje dr Petrović.

Ćetaće je, nema sumnje, značajan arheološki lokalitet, čak i poznatiji u svetu nego kod nas. Arheolozi očekuju da će i narednih godina, zahvaljujući razumevanju Ministarstva kulture, nova istraživanja dati i ostale odgovore koji će široj javnosti dati i bolji uvid u prošlost ovih krajeva.

“Mi očekujemo da će i Ćetaće zajedno sa lokalitetima koje Muzej Krajine radi, “Mora Vagej” u Mihajlovcu, “Egeta” u Brzoj Palanci, “Glamija” u Rtkovu dati pravu sliku rimske utvrđene granice sa onim lokalitetima i onim objektima koje je moguće konzervirati i prikazati svetskoj javnosti i prezentovati na pravi način”, dodaje Gordan Janjić, arheolog i muzejski savetnik Muzeja Krajine.

Lokalitet Ćetaće je već na preliminarnoj listi Uneska kao jedan od retkih očuvanih rimskih lokaliteta na dunavskom limesu. On je treći u opštini Negotin, a peti na teritoriji koju pokriva Muzej Krajine a koji se odnosi na granicu Rimskog carstva, njenu odbranu, ekonomsku organizovanost, pa čak i rudarske aktivnosti u široj oblasti.

“Ono što je još zanimljivije u celoj priči, mi se nalazimo na granici naše države. Nekoliko desetina metara odavde je Bugarska, preko puta je Rumunija, mi smo nekako ovim pokazali da smo zainteresovani da se borimo da istražujemo svaki ćošak naše zemlje koliko je god to moguće i to je zaista za pohvalu. Sa druge strane, ono što je vrlo važno, mi istražujemo ono što možemo. Negotinski muzej je tu nama najznačajnija institucija sa kojom naša SANU i njeni instituti sarađuju, jer na ovom području nije bilo plavljenja koliko je to bilo uzvodnije prilikom izgradnje obe đerdapske elektrane i ovde ima smisla istraživati, vršiti arheološka iskopavanja i rekonstrukciju onoga što je pronađeno i prezentaciju, što je praktično naš konačni cilj, da o ovome ne znamo samo mi nego da znaju svi koje to zanima”, zaključuje dr Vladimir Petrović, naučni savetnik Balkanološkog instituta SANU.

Projekat za koji je sredstva obezbedilo Ministarstvo kulture i informisanja, sprovode Balkanološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti i negotinski muzej.

“Smatram da je jako važno da osim Muzeja Krajine, koji će definitivno i dalje podržavati sva istraživanja, treba kroz različite projekte uključiti što više institucija, možda i neke međunarodne fondove, projekte, pojačati prekograničnu saradnju jer je to i u njihovom interesu, naravno i lokalna samouprava. U nekom narednom periodu sva istraživanja će moći da doprinesu i valorizaciji našeg kulturnog, istorijskog i turističkog potencijala i svakako većeg broju turista”, kaže Vesna Stanković, direktor Muzeja Krajine.


Ovaj medijski sadržaj sufinansiran je od strane Opštine Negotin. Stavovi izraženi u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.