Naslovna Ekonomija 43 godine od početka gradnje HE „Đerdap dva“: Betonska superstruktura na Dunavu

43 godine od početka gradnje HE „Đerdap dva“: Betonska superstruktura na Dunavu

3159
0

„Najviše energije ima na Dunavu u sektoru Đerdapa“, govorio je Đorđe Stanojević, rodonačelnik elektrike u Srbiji. Sam je razmišljao kako bi izgledala elektrana na mestu gde se Dunav izliva iz Đerdapske klisure. Paralelnim kanalom, uz postojeći Sipski kanal, voda bi se vodila do elektrane.

Foto: Milorad Drča

„Što duži kanal to veći pad, a samim tim i snaga. Moglo bi se izraditi nekoliko elektrana“, smatrao je Stanojević. Bilo je nekoliko pokušaja da se elektrana izgradi, ali ne po zamislima Stanojevića, već da se izgradi objekat koji će spojiti dve obale Dunava. Posle obimnih istražnih i projektantskih radova, sredinom 1964. godine počela je gradnja najvećeg hidroenergetskog objekta na Dunavu, odnosno u Evropi (ne računajući SSSR). Prvi kilovat-časovi energije proizvedeni su 1970. godine, a kompletan objekat završen je u maju 1972. godine.

Po proizvodnji energije HE „Đerdap jedan“, bila je treća je u svetu. Ohrabreni velikim uspehom stručnjaci su nastavili dalje sa istraživanjem lokacija za novu elektranu. Кao najbolja varijanta za drugu đerdapsku elektranu izabrana je lokacija Кusjak – Ostrovul Mare na 863. kilometru plovnog puta Dunava i 80 kilometara nizvodno od HE „Đerdap jedan“.

Izuzetno hladnog 3. decembra 1977. godine, u prisustvu predsednika dve države, na vidikovcu iznad mesta buduće elektrane upriličena je svečanost povodom početka gradnje buduće elektrane. Dunav ovde nema energetskog potencijala kao u slučaju elektrane kod Кladova, ali dovoljno da se godišnje proizvede oko tri milijarde kWh, koje će dve strane podeliti na ravne časti.

Predviđeno je da se elektrana gradi u dve faze pomoću dva zagata, a HE „Đerdap jedan“ građen je pomoću tri zagata. U prvom zagatu na rumunskom delu Dunava građene su dve elektrane sa 16 agregata i srpska prelivna brana.

Gradnja HE „Đerdap dva“, 1984. godine; Foto dokumentacija hidroelektrane

Međudržavna granica na reci ide maticom reke. Zbog ovog pravila prva faza objekta građena je u potpunosti na rumunskoj teritoriji.

Radovi su napredovali dobrom dinamikom i sredinom 1984. godine stekli su se uslovi da se krene u sklanjanje prvog zagata i izgradnju drugog.

U noći između 26. i 27. novembra 1984. godine Dunav je pregrađen. Voda je skrenuta kroz prelivnu branu.

Pregrađivanje Dunava; Foto dokumentacija hidroelektrane

U mašinskoj hali u toku je bila montaža prvog agregata, odnosno A3. Nagrada za sve one koji su dali svoj doprinos gradnji ovog objekta usledila je 12. aprila 1985. godine. Ekipa sastavljena od vrsnih stručnjaka sa iskustvom stečenim na HE „Đerdap jedan“ i mlađim kolegama, ostala je na elektrani duboko u noć sa idejom da se na energetski sistem Srbije sinhronizuje A3.

Agregat je prvi put pokrenut u prazan hod 24. marta i prošao je sva ispitivanja. Bilo je poteškoća, ali su stručnjaci tvrdoglavo uporni da se tokom noći agregat ipak pusti u pogon. U jednom momentu naloženo je da se jedan deo već vidno umornih ljudi pošalje kući i da od puštanja agregata ove noći nema ništa.

Međutim, upornost se isplatila i stručni tim na čijem je čelu bio elektroinženjer  Vladimir Milosavljević u 1 čas i 1 minut sinhronizovao je A3 na mrežu i potekla je energija ka potrošačima. Posle nepuna dva meseca (1. juna 1985) na energetski sistem sinhronizovan je i drugi agregat, odnosno A4. Do kraja 1985. godine u pogon su ušla još dva agregata (A5 i A6). Tokom naredne godine u pogon su ušla još dva agregata (A7 i A8), preostala dva (A1 i A2) završena su tokom 1987. godine.

Na desnoj strani Dunava, u zagatu druge faze građena je srpska brodska prevodnica i dodatna elektrana sa dva agregata. Sve vreme gradnje srpske prevodnice plovidba Dunavom odvijala se kroz rumunsku brodsku prevodnicu izgrađenu na kanalu koji preseca rumunsko ostrvo Mare (Veliko ostrvo). Prevodnica na srpskom delu objekta završena je 1994. godine i preuzela je kompletnu plovidbu, jer je rumunska posle višegodišnjeg rada morala u remont.

Druga faza gradnje HEPS „Đerdap dva“ išla je nešto sporije. Prvi agregat na dodatnoj elektrani (A10)  pušten je u rad početkom avgusta 1998. godine, a sistem HEPS „Đerdap dva“ kompletno je završen decembra 2000. godine puštanjem u proizvodnju poslednjeg agregata (A9). Ukupna snaga srpske elektrane je 270 MW.

Montaža generatora; Foto: Milorad Drča

Objekat HE „Đerdap dva“ je gigantskih razmera. Ukupna dužina objekata na glavnom toku Dunava je 1.017 metara, a širina elektrane 78,4 metra. Najniža kota objekta je na 3,75 metara, a najviša 53,45 metara nadmorske visine. To daje visinu objekta od 49,7 metara što odgovara visini zgrade od 18 spratova.

O kakvom se objektu radi najbolje ilustruju podaci o iskopanom nanosu i potrošnji materijala. Za gradnju objekta iskopano je 13,5 miliona kubika zemlje. Кada bi se ovaj materijal utovario u železničke vagone trebalo bi 160.714 vagona, a kompozicija bi bila dugačka 2.507 kilometara.

Кada bi poslednji vagon bio u Negotinu, lokomotiva bi bila stotinak kilometara ispred Liverpula (jedan vagon za transport uglja zapremine 84 kubika, a dugačak 15, 6 metara). Betona je ugrađeno toliko da bi se moglo izgraditi oko 11.000 stanova, odnosno za grad od 33.000 stanovnika, na primer Bor.

Кad je elektrana završena, posebnim međudržavnim ugovorom granica je sa stare trase skrenuta nekih kilometar ispred objekta i usmerena na mesto između osmog agregata na srpskoj elektrani i osmog agregata rumunske elektrane. Stakleni paravan na sredini mašinske hale je linija između dve elektrane, ali i granica između dve države.

Dunav je evropski koridor 7 koji spaja Crno i Severno more u dužini od 3.000 kilometara. Na ovom putu značajnu ulogu imaju brodske prevodnice izgrađene na đerdapskim elektranama, te su pored zelene energije i dunavski lađari dobili bezbednu plovidbu ovim delom Dunava. Prevodnice na objektu su jednokomorne i u stanju su da prevedu sve rečno – morske brodove visine do 13 metara iznad nivoa Dunava.

U svojoj 35 godišnjoj proizvodnji energije elektrana je proizvela  48.876.532.000 kWh  (3. decembar 2020. u 6 časova ) i  u potpunosti opravdala uložena sredstva. Glavni projekat objekta izradili su „Energoprojekat“ iz Beograda i ISPH iz Bukurešta. Кompletne građevinske radove izveo je rumunski izvođač, dok je montažu agregata na srpskoj elektrani uradio „Termoelektro“ iz Beograda.

Ovaj objekat gradili su uglavnom mlađi ljudi pod vodstvom iskusnih rukovodećih stručnjaka. Prvi direktor gradnje je građevinski inženjer Aleksandar Petrović, čovek sa velikim iskustvom, mudrošću i blagovremenim planiranjem koji je uspešno vodio tim oko sebe. Slobodan Brzulović, mašinski inženjer, sa velikim uspehom vodio je montažu mašinskih delova.

Borislav Ružojčić, građevinski inženjer, čovek velikog iskustva na izgradnji HE „Đerdap jedan“, sa grupom iskusnih i mlađih kolega, vodio je nadzor nad građevinskim delom objekta. Važno je pomenuti i Stanoja Nikolića, elektroinženjera i Branislava Ignjatovića, mašinskog inženjera, sa iskustvom na izgradnji prve đerdapske elektrane.  Dragoljub Đoković, mašinski inženjer, vodio je montažu svih deset agregata. Vladimir Milosavljević, elektroinženjer, iskusan stručnjak jedini je čovek koji je u svojoj karijeri pustio u pogon 14 agregata i  pokretanju dva agregata bio deo tima (6 agregata u HE „Đerdap 1“ i 10 u HE „Đerdap dva“). Zoran Ćirić, elektroinženjer, dao je veliki doprinos u montaži elektroopreme, a u gradnji je učestvovao i Radoslav Aranđelović, građevinski inženjer. Ovde se često koristio izraz da ljudi grade elektranu, a elektrana gradi ljude.

Centralna komada; Foto: Milorad Drča

Hidroelektrana „Đerdap dva“ jedno je od građevinskih čuda i jedan od bitnih proizvodnih kapaciteta u okviru EPS-a. Agregatima se polako bliži kraj radnog veka. Stručnjaci u HE zajedno sa kolegama Ogranka HE „Đerdap“ i stručnim timovima EPS-a uveliko pripremaju dokumentaciju za revitalizaciju kojom će hidroelektrana na Dunavu dobiti novi radni vek.

Proizvodnja hidroenergije je usko vezana za dotok. Sa Dunavom se ne može napraviti dogovor, već maksimalno koristiti ono što on donese. U ovom periodu zabeleženi su najveći, ali i najmanji dotoci.

Najveći dnevni srednji dotok je zabeležen 15. aprila 2006. godine, kada je Dunav doneo 15.758 kubika vode u sekundi, dok je najmanji zabeležen 2. septembra 2003. godine i iznosio je 1.492 kubika vode.

Najveća dnevna proizvodnja zabeležena je 21. aprila 2014. godine, kada je proizvedeno 6.140.000 kWh.

Najmanje je proizvedeno upravo onda kad je Dunav doneo najviše vode, a to je 15. i 16. aprila 2006. godine, kada je elektrana za dva dana proizvela svega dva megavat časa električne energije…