Naslovna Društvo Vikend naselje “Plavetnicu” kod Brestovca ugrozile divlje deponije

Vikend naselje “Plavetnicu” kod Brestovca ugrozile divlje deponije [FOTO]

1090
0

Divlje deponije su problem sa kojima se suočava savremeno društvo. Najlakše je reći da to nije naša nadležnost, ali koliko mi sami možemo da učinimo da nam bude bolje?

Selo Brestovac, na 15 kilometara od Negotina, smešteno  na obalama Brestovačkog potoka, koji se sa ostalim pritokama Čubarske reke uliva u Timok, prava je vazdušna banja i raj za oči i dušu.

Iako ga zbog raznovrsnosti divljači vole i lovci, a zbog lepote prirode i činjenice da je prirodno stanište jastrebova i kobaca i brojni meštani i drugi zaljubljenici u prirodu, poslednjih godina nagrdili su ga i sami meštani upornim i konstantnim bacanjem smeća i građevinskog i drugog otpada na plodne oranice i „zgodna“ mesta duž puteva.

Nije samo selo ugroženo, već i pripadajuća naselja u okolini, pa i vikend naselje „Plavetnica“ koje je poslednje dve decenije pružilo utočište brojnim Negotincima i Brestovljanima željnih simbioze sa prirodom.

„Usled nedostataka kontejnera i usled nedostataka kulture koja potiče iz porodice, usled bahatosti pojedinaca nastala je divlja deponija koja od predivne prirode pravi ruglo i donosi gradski smrad na obroncima „Plavetnice“ koja je do juče bila simbol zdravog života. Šta uraditi? Kome se obratiti? Koga kazniti? Koga prevaspitati? Pitanja koja nemaju odgovora ili možda imaju, ali pitanje za Mesnu zajednicu Brestovac i opštinu Negotin njihove predstavnike je dokle trpeti silovanje prirode“, pita se Dejan Paunović, Brestovljanin po poreklu.

Samo na teritoriji opštine Negotin registrovano je oko 130 divljih deponija.

Ako se tome doda podatak da je u opštini Kladovo registrovano četrdesetak, a u Boru i opštini Majdapek po tridesetak divljih deponija, jasno se vidi koliko je taj problem izražen u Negotinu i svim njegovim selima.

U poslednjih nekoliko decenija najvažniju ulogu u formiranju ali i degradaciji zemljišta ima čovek.

Nekontrolisana seča šuma dovela je do erozije tla. Divlje deponije zagadile su tlo, a uporno paljenje biljnih ostataka ispostilo je njive i oranice.

Dodamo li, uz to, prekomernu upotrebu stajnjaka, ali i hemijskih sredstava za zaštitu više je nego jasno zašto moramo da se na svojoj zemlji ponašamo – domaćinski.