Naslovna Kultura U Boru otvorena izložba skulptura negotinskog akademskog vajara Nedima Hadžiahmetovića Mafe

U Boru otvorena izložba skulptura negotinskog akademskog vajara Nedima Hadžiahmetovića Mafe

912
0

U Muzeju rudarstva i metalurgije u Boru otvorena je izložba skulptura negotinskog akademskog vajara Nedima Hadžiahmetovića Mafe.

Nedim Hadžiahmetović u Muzeju rudarstva i metalurgije; Foto: Igor Mitrović

Izložba – ciklus „Dnevnik probnog pilota – Pegaz početnik“ sadrži 11 skulptura rađenih prvenstveno u drvetu, ali i u metalu kojima Hadžiahmetović, umetnik svetskog glasa, čije se delo prepoznaje po svojevrsnom umetničkom izrazu, tumači grčku mitologiju, u savremenom, modernom smislu.

Ovoga puta Hadžiahmetović, koji već više od decenije, širom sveta stiče slavu monumentalnim skulpturama na kojima dominira pokret, simboli antičke Grčke, Pegaz, Kentaur, Minotaur, čovek i  životinje u raskoraku između drevnog mita i savremenog sveta, u sedište ovog ciklusa stavlja Pegaza, letećeg konja i pripoveda priču o usponu i padu jednog superjunaka.

„Kako sam se, inače, i dosta bavio stripom našao sam te kontakte između superherojstva i mitologije i to eksploatišem do krajnjih granica. Zato sam i odlučio da satirično i duhovito prikažem ovaj ciklus, Pegaza kao konja, kadeta, polaznika pilotske škole“, kaže Nedim Hadžiahmetović.

Premda ima bogatu međunarodnu karijeru, na desetine samostalnih i kolektivnih, žiriranih internacionalnih simpozijuma i konkursa monumentalne skulpture, Hadžiahmetović, čija dela krase parkove, muzeje, prostore u Nemačkoj, Španiji, Rusiji, Kini, Turskoj, Portugalu, Egiptu, Južnoj Koreji i drugim državama, nije dugo izlagao u Srbiji, čak, veli, 11 godina.

Nedavno mu je u galeriji Doma kulture “Stevan Mokranjac” u Negotinu otvorena onlajn izložba kojom je obeležio 25 godina od kada se predstavio javnosti, pre toga pre tri godine izlagao je u Sloveniji, a sada u Boru.

Izložba – ciklus „Dnevnik probnog pilota – Pegaz početnik“; Foto: Igor Mitrović

Junak izložbe-ciklusa prikazane u borskom Muzeju rudarstva i metalurgije, Pegaz prikazan je kroz jednu životnu priču, od početne u drvetu do krajnje faze koja je po umetnikovom priznanju crtež u prostoru, a opisuje pad Pegaza kao probnog pilota – u metalu.

„Koncept je takav, pošto sam krenuo od neke satirične duhovite strane tumačenja mitologije u ova nesrećna vremena, da nakon tog njegovog pada, u nekom hronološkom nizu ili vizuelnom sadržaju, imamo jednog kentaura koji se zove Zaštićeni svedok, neko biće za koje možemo da tvrdimo da je postojalo u to doba, pa onda imamo Svedoka kroz portret u drvetu, pa komad kome je samo deo portreta ofarban u plavo a koji se zove Lažni svedok zato što plava boja nije postojala u antičkom svetu, a do takvih sam saznanja došao, čak i u Homerovoj Ilijadi piše da je more boje vina, što sam iskoristio da ovog svedoka učinim lažnim. Krajnja varijanta bi bio Pegaz Interkontinental, zamišljen kao skica za monumentalnu skulpturu gde je Pegaz komercijalna letelica, takođe plava, a ovo sve između su rekonstrukcije portreta, odnosno ono što se ne vidi u skici nakon te njegove navodne nesreće ili pada“, pojašnjava svoj ciklus Nedim Hadžiahmetović.

Izložba u Boru, Dnevnik probnog pilota – Pegaz početnik“ , biće otvorena u galeriji Muzeja rudarstva i metalurgije a može se videti u skladu sa zvaničnim preporukama vezanim za aktuelnu pandemiju virusa korona do 7. marta.