Naslovna Društvo Sve više divljih deponija u opštini Negotin – Nemar uništava prirodu i...

Sve više divljih deponija u opštini Negotin – Nemar uništava prirodu i truje oranice

1396
0

Deponija na izlazu iz Negotina, odmah posle nekadašnje Mlekare, iz dana u dan je sve veća, jer ljudi tu neprestano “odlažu” smeće. I nije samo taj deo grada naružen đubretom. Gotovo da nema sela, zaseoka, reke koja nemaju jednu ili više divljih deponija.

Đubrište i pšenica jedno do drugog

Put koji od Negotina vodi ka Mokranju i selu Rečka, sa leve strane, odmah pored jednih od najplodnijih oranica na kojem se decenijama uzgaja pšenica, preti da po gabaritima preraste gradsku deponiju. Na ovo mesto gotovo svakodnevno ljudi bacaju svoj otpad. Tone smeća od šuta do odbačenog pokućstva “odlažu” se tik uz njive sa kojih se ubire hlebno zrno.

Neverovatno zvuči da niko i pored rigoroznih kazni nije odgovarao za nesavesno bacanje smeća, niti za zagađenje životne sredine, budući da su ovakve deponije prava ekološka pošast i potencijalno leglo zaraze.

Tone smeća na divljim deponijama

Iako su nadležni u više navrata čistili ovu, ali i ostale divlje deponije na teritoriji cele opštine, ljudi i dalje bacaju đubre van kontejnera i van prostora predviđenog za te namene.

Samo na teritoriji opštine Negotin registrovano je oko 130 divljih deponija. Ako se tome doda podatak da je u opštini Kladovo registrovano četrdesetak, a u Boru i opštini Majdapek po tridesetak divljih deponija, jasno se vidi koliko je taj problem izražen u Negotinu i svim njegovim selima.

Smeće i pored mnogim Negotincima omiljene Vančine česme

Divlje deponije su, definitivno, problem sa kojima se suočava savremeno društvo. Najlakše je reći da to nije naša nadležnost, ali koliko mi sami možemo da učinimo da nam bude bolje i kakva je situacija u opštini Negotin.

Nažalost, mnogi na ovakve ružne slike uglavnom žmure. I mada smo skloni da veličamo prirodne lepote ovog kraja, uz neizostavne epitete o jedinstvenim morfološkim i drugim karakteristikama, mnogi zaboravljaju da duž gotovo svih važnih puteva, raskrsnica, na ulazu ili izlazu svakog sela, uobičajena slika su tone đubreta.

Toga nisu pošteđene ni obale Dunava, Timoka i drugih naših reka i potoka koje su i bukvalno zatrpane smećem.

U opštini Negotin ima više od 130 divljih deponija

Iako ekolozi upozoravaju da su deponije, bilo divlje ili opštinske potencijalno mesto širenja zaraze, ali i veliki zagađivači, uz opasnost da se česti požari prošire i na okolna naseljena mesta, skoro da je postala praksa da na svakom „pogodnom“ mestu sami građani, ali i meštani negotinskih sela bacaju građevinski otpad, staru odeću, razne kućne aparate, često i nameštaj, sanitarije…

Još je veći problem što se tone đubreta ne nalazi samo na jednom mestu, već duž cele opštine. I nisu te deponije pravili građani iz nekih drugih sredina, već mi sami.

Odbačeni građevinski materijal, nameštaj, sanitarije na svakom koraku

Nažalost, o ovome se priča u svakoj predizbornoj kampanji, u prigodnim prilikama kada se o ekologiji govori na radionicama i sličnim javnim događajima, na časovima, u izveštajima nadležnih službi, ali pomaka već godinama – nema.

Rešenja, smatraju mnogi, ima od toga da komunalne inspekcijske službe pojačaju svoj rad i redovnije kontrolišu “svoj atar”, da se deponije učestalije uklanjaju, do onog da je počinioce moguće uhvatiti na delu senzornim kamerama, kazniti ih i novčano i kroz društveno koristan rad upravo na onim deponijama na kojima su nelegalno odlagali svoj otpad.

Važno je reagovati jer ako ovako nastavimo kakvu ćemo zemlju, kakvu vodu, kakvu životnu okolinu ostaviti deci naše dece. Ružnu, prljavu, zagađenu ili čistu i ovakvu kakvu smo je i mi dobili u amanet. Na nama je.

Rešenje – rigoroznije kazne i učestalije čišćenje