Naslovna Društvo Stanje bezbednosti saobraćaja na teritoriji opštine Negotin

Stanje bezbednosti saobraćaja na teritoriji opštine Negotin

1842
0

Ovaj tekst ima obrazovno-edukativan karakter i za cilj ima da predstavi razmere stradanja u saobraćaju, kao i da u formi teksta i video klipova predstavi najvažnije uzroke i posledice saobraćajnih nezgoda. 

Svakodnevno stradanje u saobraćajnim nezgodama je rastući globalni problem. Danas u svetu u saobraćajnim nezgodama smrtno strada oko 1,3 miliona ljudi godišnje, a oko 50 miliona biva povređeno (WHO, 2013). Procenjuje se da će 2020. godine u saobraćajnim nezgodama smrtno stradati 1,9 miliona ljudi.

U starosnoj grupi od 5 do 44 godine, povrede u saobraćaju predstavljaju jedan od tri vodeća uzroka smrti.

Ukoliko ne budu preduzete neke efikasnije mere, posledice saobraćajnih nezgoda će postati peti vodeći uzrok smrti u svetu i rezultiraće brojem od oko 2,4 miliona smrtnih slučajeva godišnje.

Troškovi saobraćajnih nezgoda, sudeći po Globalnom planu dekade akcije za bezbednost saobraćaja na putevima, 2011–2020, iznose od jedan do tri odsto BDP i dostižu 500 milijardi dolara.

Zabrinjavaću podatak su da od ukupnog broja povređenih i smrtno stradalih osoba, čak 30 odsto mlađi od 25 godina starosti.

Prema podacima, više mladih ljudi starosti između 15 i 30 godina umire od posledica saobraćajnih nezgoda nego od HIV-a, malarije, tuberkuloze ili drugih oblika nasilne smrti.

Istraživanja pokazuju da se svake šeste sekunde  dogodi nezgoda, svake 23 sekunde pogine jedna osoba u saobraćaju, a na svaka četiri minuta na putevima širom sveta jedno dete izgubi život.

Neuporedivo veći broj njih zadobije lakše ili teže povrede i kao takve često ih trajno onesposobe za kasniji život.

Saobraćajne „nezgode” nisu „nesreće”, tj. stradanje u saobraćaju nije slučajno, već je rezultat sistemskih grešaka i nerada!

U periodu od 1981. do 2018. godine u Republici Srbiji, u saobraćajnim nezgodama život je izgubilo  43.000 ljudi, dok je više od 600.000 povređeno. Mi svakako kao društvo ne smemo da prihvatimo ljudske i materijalne gubitke u ovom obimu. Direktni i indirektni troškovi saobraćajnih nezgoda u Republici Srbiji,po procenama stručnjaka, dostižu sumu od najmanje 470.000 evra po glavi smrtno stradalog u saobraćaju.

Što se tiče opštine Negotin, u periodu od 2014. do 2018. godine registrovane su 732 saobraćajne nezgode, od toga je 309 nezgoda bilo sa povređenim i poginulim osobama. U tim nezgoda je smrtno stradalo njih 12, dok je 407 osoba pretrpelo lakše ili teže povrede.

Osnovni pokazatelji bezbednosti saobraćaja za teritoriju opštine Negotin od 2014. do 2018. godine

Prema istraživanjima i analizama koje se sprovode postoji pet ključnih faktora rizika koji doprinose nastanku saobraćajnih nezgoda, pa ću u nastavku teksta pokušati da ih objasnim.

Zbog ozbiljnosti i kompleksnosti teme o svakom faktoru rizika biće posvećena posebna kolumna u narednom periodu.

  1. (NE)KORIŠĆENJE SIGURNOSNIH POJASEVA I DEČIJIH AUTO-SEDIŠTA

Ovde treba naglasiti da je jednostavna radnja vezivanje pojasa spasila više ljudskih života nego bilo koja druga inžinjerska mera.

Vezivanje pojasa na prednjem sedištu smanjuje rizik od smrtnih povreda do 50 odsto, a na zadnjem sedištu i do 75 procenata.

Rezultati studije Svetske Zdravstvene Organizacije pokazuju da upotreba zaštitnih sistema u cilju zaštite odojčadi i dece smanjuje rizik smrtnog stradanja odojčadi za 70, a dece za 50 odsto.

Prilikom nezgode pri brzini od 50 kilometara na čas (km/h) dete teško 10 kilograma zbog inercije postaje teško 500 kg i tom silom udara o unutrašnjost vozila i druge putnike, ako nije pravilno vezano.

Prilikom udarca u zaustavljeni autobus pri brzini od 60 km/h, na telo deluje ubrzanje 20 puta veće od gravitacije (20G) što znači da postajemo 20 puta teži. U takvom sudaru, majka koja je teška 50 kg dobija težinu od čak jedne tone, kojom pritiska svoje dete.

Poslednjih desetak godina u Srbiji i Evropi deca češće stradaju kao putnici u automobilu nego kao pešaci. Procene su da bi oko 70 odsto mališana preživelo ili bi zadobilo lakše povrede da su bili adekvatno vezani u odgovarajućim auto-sedištima.

Ilustracija, pixabay.com
  1. UTICAJ BRZINE NA NASTANAK SAOBRAĆAJNE NEZGODE

Statistički podaci na nivou Republike Srbije pokazuju da se brzina, kao uticajni faktor, prepoznaje kod jedne trećine svih saobraćajnih nezgoda i kod više od 50 odsto smrtnih ishoda u saobraćajnim nezgodama.

Sudar vozila koje se kreće brzinom od 40 km/h sa pešakom ekvivalentan je padu sa drugog sprata zgrade, sudar pri brzini od 60 km/h padu sa petog sprata zgrade, dok pri sudarnoj brzini od 80 km/h padu sa osmog sprata zgrade.

  • Pri brzini od 30 km/h smrtno strada 10% pešaka;
  • Pri brzini od 40 km/h smrtno strada 20% pešaka;
  • Pri brzini od 50 km/h smrtno strada 40% pešaka;
  • Pri brzini od 60 km/h smrtno strada 80% pešaka.

Pri brzini od 50 km/h, vozilo u pokretu ima otprilike istu energiju kao 20 ispaljenih metaka. Svaki putnik u vozilu ima otprilike istu energiju kao dva ispaljena metka.

To znači da ako automobil u kome sedi samo vozač, udari u pešaka brzinom od 50 km/h, to je kao da je u tog pešaka ispaljeno 22 metaka.

  1. UTICAJ ALKOHOLA I PSIHOAKTIVNIH SUPSTANCI NA NASTANAK SAOBRAĆAJNE NEZGODE

Svaka četvrta nezgoda u Republici Srbiji sa povređenima je povezana sa alkoholom. Vozači koji imaju više od 0.15g/100ml alkohola u krvi imaju oko 200 puta više verovatnoće da će umreti u saobraćajnoj nezgodi nego trezni vozači.

Vozač koji nije konzumirao alkohol vidi saobraćajni znak na gotovo 140 m, a pijan vozač na 118 m, pa čak i manje.

Alkohol utiče i na sluh, pa tako trezan vozač čuje drugo vozilo na udaljenosti od 340 m, a pijan na 203 m. Pri većoj koncentraciji alkohola smanjuje se vidno polje, vid se pogoršava, prelazi u dubinski vid, a često vozači vide i duplo.

I brojke do kojih dolazimo nisu bezazlene, pa tako alkoholisani vozači od 1,5 mg/ml imaju 40 puta veću šansu da naprave neki nepromišljen potez u odnosu na vozače koji nemaju alkohola u krvi, ili za oko 30 puta veću šansu u odnosu na one vozače koji imaju dozvoljenu koncentraciju od 0,20 mg/ml alkohola u krvi.

4. NEPAŽNJA U VOŽNJI (UTICAJ MOBILNOG TELEFONA NA NASTANAK SAOBRAĆAJNE NEZGODE)

Istraživanja sugerišu da je 25 odsto od svih saobraćajnih nezgoda povezano sa distrakcijom (poremećaj pažnje) zbog korišćenja mobilnog telefona.

Dobijeni podaci ukazuju na činjenicu da su vozači koji koriste mobilne telefone u procesu vožnje četiri puta više izloženi riziku od nezgoda u odnosu na vozače koji ih ne koriste.

Razgovor mobilnim telefonom, po nekim istraživanjima, odvlači pažnju od upravljanja vozilom od jedne do dve sekunde, a to u praksi znači da pri brzini od 50 km/h za samo dve sekunde pređete čak 28 metara. A najmanje dve sekunde vam je potrebno da vidite na ekranu telefona ko vas zove ili ko vam je poslao poruku.

Dakle, 28 metara ćete voziti praktično na slepo i to samo da biste bacili pogled na telefon, a u tih 28 metara može da zakoči auto ispred vas, da stupi pešak na kolovoz, da se promeni boja na semaforu itd.

Takođe, ako se krećemo 60km/h, odvlačenjem pažnje od pola sekunde naš automobil pređe osam metara, a to je dužina dva pešačka prelaza. U tom slučaju pogled na mobilni telefon može da usmrti pešaka!

Ilustracija, pixabay.com
  1. UTICAJ UMORA NA NASTANAK SAOBRAĆAJNE NEZGODE

Na osnovu podataka dobijenih u istraživanjima, gde su se podaci dobijali na osnovu anketa i upitnika, zaključak je da je u pet do 10 odsto nezgoda umor imao ulogu, dok istraživanja dubinskih analiza nezgoda pokazuju da umor ima ulogu u 10 do 25 odsto nezgoda.

Studije pokazuju da vožnja u stanju umora povećava rizik od saobraćajne nezgode skoro četiri puta. Umorni vozači i ne pokušaju da izbegnu nezgodu ili da koče, što saobraćajnu nezgodu čini intenzivnijom i s težim posledicama.

Istraživanja su pokazala da manje od šest sati sna tri puta povećava rizik od saobraćajnih nezgoda, a manje od pet sati sna – čak pet puta!

U budućnosti suočavaćemo se sa činjenicom da će čovek uvek praviti greške u saobraćaju. Zato je potrebno projektovati sistem koji će greške ispravljati.

Uspeh u bezbednosti saobraćaja će zavisiti od toga koliko će društvo biti spremno da proširi krug odgovornih za saobraćajne nezgode.


Literatura:

  1. Strategija bezbednosti saobraćaja na putevima Rebublike Srbije za period od 2015. do 2020. god. (Službeni glasnik br. 64/2015)
  2. Izveštaj o osnovnim pokazateljima stanja bezbednosti saobraćaja, u periodu od 2014. do 2018. god. za opštinu Negotin, Agencija za bezbednost saobraćaja R. Srbije
  3. https://www.sigurnestaze.com/web/vesti/38/decja-sedista-i-sigurnosni-pojasevi.html
  4. https://www.sigurnestaze.com/web/vesti/42/posledice-brze-voznje.html
  5. https://www.sigurnestaze.com/web/vesti/40/alkohol-uticaj-i-kaznene-odredbe.html
  6. https://www.sigurnestaze.com/web/vesti/33/raste-broj-nezgoda-izazvanih-mobilnim.html
  7. https://www.sigurnestaze.com/web/blog/06/uticaj-umora-na-nastanak-saobracajne-nezgode.html
  8. Statistički izveštaj o stanju bezbednosti saobraćaja u Republici Srbiji u 2018. god, Agencija za bezbednost saobraćaja, Beograd 2019.

*Autor teksta je master inženjer saobraćaja. Osnivač je i urednik portala posvećenog bezbednosti saobraćaja www.sigurnestaze.com