Naslovna Krajinske vinjete Publikovane „Srpske staze u Skandinaviji“ iz pera Negotinca Tihomira Barbulovića

Publikovane „Srpske staze u Skandinaviji“ iz pera Negotinca Tihomira Barbulovića

1333
0

Negotinac Tihomir Barbulović, novinar, publicista i fotograf, hroničar života u Danskoj više od dve decenije, oglasio se nedavno knjigom „Srpske staze u Skandinaviji“, čiji je izdavač beogradska „Domentijana“ mr Radovana Kalabića, književnika i istoriografa.

Tihomir Barbulović u Temišvaru; foto: Aleksandra Barbulović

„Neke se stvari u životu dešavaju ciljno, a neke spontano“, započinje priču o nastanku ovog, za istoriju srpske emigracije u Skandinaviji, ali i Matice Srbije, vrednog rukopisa, Tihomir Barbulović, dugogodišnji novinar dnevnog lista u dijaspori „Vesti“ iz Frankfurta, kao i stalni dopisnik beogradske TV Hram.

Iako, veli, ta spontanost ponekad stigne sa nekom zrelošću i godinama, knjigu „Srpske staze u Skandinaviji – prilozi za istoriju srpskog iseljeništva“, iniciralo je Barbulovićevo poznanstvo sa Markom Milunovićem Piperom, vitezom srpske političke emigracije, bogoslovom, oficirom kraljevske vojske u Otadžbini, socijaldemokratom, novinarem i piscem.

”Nakon više od dve decenija provedenih u Danskoj, a sa relativno dosta aktivnim radom među srpskom zajednicom u ovoj zemlji, ponajviše u radu i organizovanju verskog života na ovim prostorima, usputno i dugi niz godina beležeći sve to kroz moje novinarsko pero, u jednom trenutku sam shvatio da novinski članci, TV izveštaji i moja verno čuvana lična arhiva, na kraju neće imati nikakvog smisla ako se sve to ne pretočim u knjigu“, kaže Tihomir, koji je svoju knjigu nedavno promovisao srpskoj zajednici  u Temišvaru, u Rumuniji, ali i u Danskoj, u Hilerodu i Kopenhagenu.

Mr Radovan Kalabić, izdavač i Tihomir Barbulović, autor knjige na promociji u Hilerodu; Foto: Aleksandra Barbulović

Knjiga „Srpske staze u Skandinaviji“  štampana je uz blagoslov Njegovog preosveštenstva episkopa britansko – skandinavskog Gospodina Dositeja.

Ona govori o nastanjivanju Srba na ovim prostorima od jugoslovenskih logoraša (1942-1943), pa emigranata koji su dolazili u skandinavske zemlje do 1960. godine, do dolaska prvih gastarbajtera, a devedesetih godina prošlog veka i dolaska Srba izbeglica iz ratom zahvaćenih jugoslovenskih država.

Tihomir Barbulović sadržajno i temeljno beleži i crkveni i verski život Srba u Skandinaciji, ali i kulturna društva i udruženja, donosi i radiografiju srpske štampe i knjiga u Skandinaviji i upoznaje nas sa znamenitim srpskim ličnostima u Skandinaviji od Marka Milunovića Pipera, preko vladike Dositeja do protosinđela Metodija Lazića.

Posveta čitaocima u Kopenhagenu; foto Aleksandra Barbulović

U prilogu su i originalne fotografije srpskih logoraša, ali i srpske emigracije do današnjih dana.

„Sećajući se uvek mog dolaska u ovu nordijsku zemlju početkom devedesetih godina prošloga veka, kada sam sa diplomom Beogradskog univerziteta u džepu i neznanjem drugog stranog jezika, sem ruskog, bio potpuno bespomoćan, počeo sam po prvi put da razmišljam o našim Srbima na „privremenom radu“, o njihovim odlascima u tuđinu, u nepoznato. Svaka je sudbina priča za sebe. Svaki je put bio različit. Svaka ličnost, porodica, staza druga. Uglavnom su one bile neizvesne, neutabane, teške a neke i krvave staze bez povratka. Tek ovde u Danskoj sam imao prvi put  priliku da nešto više saznam i o jugoslovenskim logorašima, koji su u Norvešku stigli sudbinom velikog mučeništva i stradanja jer ih je nacistička Nemačka, putem operacije „Viking“, poslala na rad u logore preko „Krvavog puta“, navodi Barbulović.

Detalj sa promocije u Temišvaru; Foto: Nikola Lakić

Autor planira da ovu knjigu, koja se već nalazi u zavičajnom fondu negotinske Narodne biblioteke „Dositej Novaković“, promoviše i u više gradova i parohija skandinavskih zemalja, ali i u Srbiji. U planu su promocije u Beogradu, Kladovu i naravno u Negotinu.

„Knjiga je pre svega odlično dokumentovana i ostaje kao svedok  jedne epohe. Srpskim stazama  ukazujem  i dokazujem, da tamo negde na severu, još postoje Srbi koji su, iako daleko, toliko dušom blizu Matice da je mogu dotaći i osetiti. I eto tek pristigla godina 2019. broji svoje dane, a mi na severu i dalje brojimo naše  godine. U mnogim glavama još uvek preovladavaju dileme i pitanja koja nas svakodnevno kao senke prate: Da li smo ostali naši? Možda smo, nesvesno, već njihovi? Ili smo, pak, postali osobe sa dva lica, sa dva identiteta“, pita se Barbulović.

Dr Rajko Kornja, recenzent knjige sa Tihomirom Barbulovićem na promociji u Temišvaru; Foto Nikola Lakić

Iako „Srpske staze u Skandinaviji“ nisu prva publikacija sa ovom tematikom, jer su o Srbima u Skandinaviji, između ostalih, pisali i Aca Dragićević iz Švedske u knjizi „Saputnik i sabjesednik“ (2016), a opširno i temeljno i novinar i književnik iz Beograda Marko Lopušina, Barbulovićeva knjiga je utoliko značajna jer autor, kako to lepo primećuje novinar dr Rajko Kornja, direktor za medije Saveza Srba u Rumuniji, inače recenzent knjige, ”zanimljivo i emotivno, poučno, britko i tačno”  govori o ”onoj Srbiji koje za sada nema, ali koju nisu prestali da sanjaju svi Srbi od Vladivostoka do Vankuvera i od Hileroda do Kejp Tauna, a sve u nadi i veri da će se ta Naša Srbija, ako je sanjamo i zamišljamo, jednog dana i otelotvoriti”.