Naslovna Ekonomija Junačko vino Vinarije Matalj

Junačko vino Vinarije Matalj

2434
0

U čašu dvostruko nagrađenog vina “Kremen kamen” Vinarije Matalj stale su priče od prvog zasađenog čokota do zlatnog pogleda na negotinsku ravnicu, koje traju duže od jedne decenije. Začinjeno domaćim sortama, pred ljubitelje crvenog krajinskog blaga uskoro stiže vino kojim je žeđ tolio Hajduk Veljko Petrović sa svojim bećarima.

Malo je gradova u svetu koji se nalaze u samom vinogorju. Pored Negotina u našoj zemlji se ovom posebnošću može pohvaliti još i Aleksandrovac župski, a u Evropi austrijska prestonica Beč. Dobar i specifičan geografski položaj, pružanje na severnu i južnu stranu sveta donosi Negotinskoj krajini tri različita podneblja za vekovno uzgajanje vinove loze. Ovakvim položajem i idealnim uslovima da se grožđe pretoči u nektar koji vrenjem daje najbolje vino imaju na 44. meridijanu kao i naš grad još Bordo u Fransuskoj i Toskana u Italiji.

Vinska istorija našeg kraja bila je inspiracija porodici Mladenović da pre 12 godina u vinogradu Terasa u Mihajlovcu zasadi prve čokote sovinjon blanša i tako započne veliki posao koji je proslavio porodično ime Matalj, ali i Negotinsku krajinu, ovenčavši se zlatnim medaljama na prestižnom ocenjivanju vina u Engleskoj Decanter World Wine Awards, dve godine zaredom.

“Moja porodica je iz Kladova. Moji su tamo imali nekih pet hektara vinograda, ali ne mogu da kažem da je to bila neka preterana tradicija na koju se ja oslanjam. Ja nisam studirao sa idejom da ću se baviti vinogradarstvom. Studirao sam  hemijsko inženjerstvo, a ideja je došla kao iznuđena usled nemogućnosti zaposlenja, neke ozbiljnije strukovne priče. Onda sam u priču ušao sa mojim ocem. Iskrsla je ta priča da krenemo da se bavimo vinogradom, a sve se oslanjalo na ideju da ovde može da se desi dobro grožđe, da postoje preduslovi za dobro vino”, počinje priču Nikola Mladenović Matalj, koji nas je ugostio u svojoj vinariji sa koje se pruža, kako ističe, zlatan pogled sa “namerom da bude baš ovakav”.

Od  prvih ubranih grozdova i mladog vina  iz  2008. godine do danas Vinarija Matalj je porasla u ozbiljnu, na tržištu konkurentnu vinarsku kuću koja sa 21 hektara ubire najbolja zrna deset vrsta grožđa. Od sortimenta u vinogradima koji se prostiru u tri vinogorja: Mihajlovac, sam grad Negotin i Rajac, vinarija gaji dve grupe sorti: francusku sa šardoneom, sovinjon blankom, kaberneom, merloom, pinot noarom  i drugu  našu lokalnu sortu, crnu tamjaniku, bagrinu, začinak, prokupac i kadarku. Vina Matalj Vinarije nose oznaku geografskog porekla što znači da su prinosi osam tona po hektaru ili 4.500 litara vina po hektaru.

“Berba je ove godine  dobra. Imali smo jako tešku sezonu u prvom delu, mnogo je kiše palo ali negde u vreme zrenja ne padaju kiše i dobro je. Imamo dobra bela i videćemo kakva ćemo crna vina da imamo. U svakom slučaju za naše osnovno vino “Kremen” imamo sirovinu kako treba, a pitanje je da li ćemo imati vino “Kremen Kamen” iz ove berbe. Dobili smo i “Bagrinu”, autohtono vino koja nam daje jako dobre povratne infromacije sa tržišta, vino koje prodaje sebe i koje je traženo. Potražnja je odlična, imali smo berbu 2018. kao i prošle godine.”

Sa mnogo žara upravo o autohtonim sortama govori Nikola Mladenović sa željom da ih u svojim vinogradima sačuva, predstavi svetu ali i ljubitelje vina dovede u negotinsko vinogorje jer, veli, vinograd mora da se vidi, oseti, da zamiriše.

“Priča o autohtonosti je priča o zaboravljanju i propadanju, pa priča o nemarnom odnosu nas prema nama samima. Primećujem da kod mladih ljudi ne postoji taj žar da urade nešto jer su im roditelji preneli isuviše negativne energije za taj posao i priče iz prošlosti da je sve to muka, da je teško, a niko ne spominje da je ovo najelitnija grana poljoprivrede jer je neophodno da imaš i mnogo sredstava i mnogo znanja. Nemajući to negativno iskustvo koje je dolazilo i do nekada velike vinarske kuće „Krajina vino“, jer svaka od tih sorti ima neki problem koji je te autohtone sorte diskvalifikovao za jaku industrijsku proizvodnju, počeli smo našu vinsku priču.”

Nije bilo lako izboriti se za autohtonost, sačuvati loze, pronaći stare sorte, obilaziti staračka domaćinstva u Tamniču, Rečkoj, Rajcu, razgovarati sa starinama koji još uvek pamte i nazive ali i vina koja su se točila i pila vekovima unazad, pa i ono koje je sa svojim bećarima pio i sam Veljko Petrović – Junačko vino kako ga nazvasmo u razgovoru sa Nikolom.

“Ono što će se pojaviti na tržištu je kupaža začinka i prokupca u ovom trenutku, a u sledećoj berbi će biti kupaža kadarke, prokupca i začinka. Zašto te tri sorte? To su jedinstvene tri sorte koje su postojale  kroz istoriju u Negotinskoj krajini. Nije bilo merloa, nije bilo pinot noara. I sad zamislite Hajduk Veljka 1805. godine. Šta je on pio? On je pio kupažu te tri sorte. Bilo je to negotinsko crveno vino napravljeno  od  samo te tri sorte koje su se gajile u krajinskom vinogorju. U kom odnosu se vino pravilo, nije ni bilo važno, šta je bolje rodilo te godine to je dominiralo. Ja sam imao problem da sada u novom veku nađem konekciju sa tim sortama. Začinak je isključivo negotinska sorta nema je nigde, to je naše blago. Kadarka koju smo mi ovde zvali četereška, černa  reška, ili crno grožđe. Naši stari nisu znali za kadarku već za četerešku. Nama se dešava istorijska rupa i to je najgore što može da se desi. Nemamo transfer znanja iz generacije u generaciju. Morao sam da istražujem. U nemačkim enciklopedijama pronašao sam sinonime za četerešku. Čarnojevići su je doneli iz Skadra, jer sam je pronašao pod nazivom skadarka“, sa velikom posvećenošću priča nam Nikola sa željom da u svojim vinogradima sačuva blago Krajine.

Potvrdu dobrog rada, želje da se sačuva posebnost našeg kraja i ulaganja Vinarija Matalj dobija već drugu godinu zaredom na prestižnom i najvećem ocenjivanju vina Decanter World Wine Awards koje se svake godine održava u Engleskoj i okuplja najprestižnije svetske stručnjake. Ove godine na ocenjivanje je pristiglo 16.500 uzoraka vina  čiji je kvalitet ocenjivalo 116 sudija, a na samom takmičenju je dodeljeno 300 zlatnih medalja.

“Mi smo dobijali nagrade i ranije ali ovako da dobijemo za jedno isto vino iz dve berbe od kojih je jedno na  tržištu, a drugo u pripremi, a poslali smo da vidimo samo kakav je potencijal, i da dobijemo oba zlata, to se retko dešava. Zapravo nama se nije nikada desilo. To je najprestižnije takmičenje na svetu. Skala je do 100 poena. Ja nisam probao vino koje ima 100 poena, ne znam kako izgleda i ne znam koliko košta. Mi smo dobili 95 poena.”

Nagrađeno Kremen Kamen premijum vino vinarske kuće “Matalj” dolazi sa posebnog teroara, iz vinograda na potezu Kremenjača smeštenog iznad sela Tamnič. Guste je arome kupina i likera od borovnice izrazite postojanosti, pravljeno za otmeno sazrevanje.

U podrumu Matalj Vinarije dočekao nas je zaista slatkast ukus i miris vanile, na  temperaturi od 17 stepeni, vina koja miruju u barik buradima šest meseci, a zatim još toliko u bocama. Sinergija vina i četiri vrste hrasta u kojima crveno i belo blago “spava” i čeka da pokaže svo bogatstvo zemlje na kojoj je rodilo, mirisa i buke ukusa, dočekaće vas u vinskom podrumu u kome nismo želeli da remetimo tišinu.

Sa zlatnim pogledom koji se pruža na ravnicu u kojoj je smešten Negotin, porodica Mladenović u korak sa vremenom, tržištem i modernim poslovanjem otvara nove puteve kojima će se vina Matalj Vinarije, kao nekada davno krajinska,  služiti najprefinjenijim i zahtevnim kupcima.


Objavljeni medijski sadržaj je nastao u okviru projekta “Ram za sliku Negotina” koji je sufinansiran iz budžeta opštine Negotin. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.