Naslovna Krajinske vinjete Ceo Negotin kao jedna porodica

Ceo Negotin kao jedna porodica

1516
0

Jedna od središnjih figura panslavističkog Ilirskog pokreta, utemeljitelj latiničnog pisma koje danas koristi i srpski jezik ,Ljudevit Gaj, političar, doktor filozofije, lingvista, ideolog, novinar i književnik, obilazeći Srbiju 1846. godine boravio je i u Negotinu o čemu je ostavio dragocene zapise.

Ilustracija: Miloš Petrović

Kao istočni stub Kneževine Srbije, Negotin je često bio tema putopisa u 19. veku. Mnogi su sačuvani i citirani i danas. Uglavnom govore o samom naselju. Jedan od retkih koji je Negotin sagledao prvenstveno kroz njegove meštane štampan je u dalekom gradu na Savi, tada delu Austrijskog carstva.

Poput srpske ,,Danice”, koju je 1826. pokrenuo Vuk Karadžić, godine 1835. Ljudevit Gaj je u Zagrebu pokrenuo ,,Danicu – Horvatsku, Slavonsku i Dalmatinsku (starim hrvatskim pravopisom: Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka)”, koja je potom promenila naziv u ,,Danica Ilirska”.

Ljudevit Gaj je bio jedan od nosilaca panslavističke ideje u 19. veku, te je sadržaj časopisa prožimala ideja jugoslovenstva, tada nazivana ,,slovenskim ilirizmom”. Otud, pored predela Austrijskog carstva naseljenih Hrvatima, Srbima i Slovencima, objavljivani su tekstovi i o Kneževini Srbiji.

Gajeva pisma sa putovanja Srbijom 1846. godine, koja je bio slao prijatelju u Zagreb, Danica Ilirska objavljivala je u više brojeva 1848. i 1849. godine pod nazivom ,,Pisma iz Sarbie priatelju G. u Zagreb”. U njima je opisan širi prostor tadašnje Srbije, od čega je značajan deo bila Timočka Krajina.

Prema tumačenju istoričara Miloša Petrovića, koji je ne slutivši pronašao ovaj izvor, jedan od opširnijih opisa imao je Negotin.

Ljudevit Gaj, poznat i kao utemeljitelj latiničnog pisma koje danas koristi i srpski jezik, naročito je pohvalio Negotince. Između ostalog, deo onoga što je naveo bilo je:

,,Sva ova ravnica čini se kao šarena prostirka zbog lijepih kukuruzom i svakojakim žitom usijanih njivah, i ugodno cvatućih livadah, okružena je od sjevera i istoka Dunavom, od podneva i zapada ugodnim manjim i većim bregovima, na kojima osobito dobro i znamenito čarno vino raste…

Iznad Negotina po dobra sata k zapadu na brijegu vidi se lijep namastir Bukovo. Ovamo izlazi svijet ljeti na gomile praznikom na šetnju; tu se igra kolo, i izvode svakojake nevine zabave narodne. U samom Negotinu nije upravo najzdravije mjesto, jerbo je odveć u nizini, ljeti, osobito, kad su veće vrućine, mnogo groznica carstvuje; inače je svijet jako veseo i druževan, cijeo Negotin rekao bi, da je jedna porodica.

Nedjeljom i praznikom vodi se kolo u dvoru načalstva, tu se hvata staro i mlado, bogato i siromašno od najbogatijeh gospojah do prostijeh dijevojčicah bez razlike. Na veće praznike, kao Uskrs, o Sv. Trojici, Petrovu dnu izvodi mladež i druge igre svakojake narodne, u koje se kadkad i sjedoglavi starci pomiješaju…”


Autor teksta je master istorije, kustos, licencirani turistički vodič iz Donjeg Milanovca. Filozofski fakultet i master studije završio je u Beogradu. Pored obaveza na fakultetu, volontirao je u Кlubu saradnika Narodnog muzeja, Pedagoškom muzeju i Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu. Uređuje Facebook stranicu „Upoznajte Borski okrug“, kao i za časopise kulturno-istorijskog karaktera.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.