Naslovna Hronika Bezbednost starijih osoba u saobraćaju na teritoriji opštine Negotin

Bezbednost starijih osoba u saobraćaju na teritoriji opštine Negotin

607
0

Posebnu pažnju u tekstu koji je pred vama posvetiću kategoriji učesnika u saobraćaju sa kojima se do sada malo radilo, a to su osobe od 65 godina i starije.Njihova bezbednost u saobraćaju spada u najakteulniju temu bezbednosti saobraćaja poslednjih godina u svetu.

Ilustracija, pixabay.com

Naše bake, deke i roditelji po ugroženosti u saobraćaju su jedna od najrizičnijih starosnih kategorija.

Generalno, u Srbiji putna infrastruktura, ulice, trotoari, pešački prelazi i zone velike atrakcije nisu prilagođene za bezbedan pešački saobraćaj, što se posebno odražava na ovu starosnu populaciju.

U periodu  2016. do 2018. godine u saobraćajnim nezgodama poginulo je ukupno 469 i povređeno 6.600 starijih osoba.

U proseku, godišnje u Srbiji u saobraćajnim nezgodama pogine oko 156 i biva povređeno više od 2.000 starijih osoba. Drugim rečima, u proseku, svaki drugi dan jedno starije lice pogine u saobraćajnim nezgodama i svakoga dana bude povređeno oko pet starijih osoba.

Na teritoriji opštine Negotin u periodu od 2014. do 2018. godine smrtno je stradalo pet osoba starijih od 65 godina, što čini 42 odsto poginulih saobraćajnim nesrećama, dok je 70 osoba pretrpelo teže ili lakše telesne povrede, što čini 17 procenata povređenih u saobraćajnim nesrećama.

Starije osobe su najviše nastradala u svojstvu putnika/vozača u putničkom vozilu (njih 33 što čini 44%), zatim u svojstvu pešaka (19 osoba tj. 25%) i u svojstvu bicikliste (10 osoba, odnosno 14%).

Osnovni pokazatelji bezbednosti starijih 65+ u saobraćaju na teritoriji opštine Negotin od 2014. do 2018.

Osobe starije od 65 godina imaju slabije psiho-fizičke i motorne funkcije što jednim delom i dovodi do njihovog velikog stradanja u saobraćaju. Sa godinama dolazi do smanjenja vizuelnih i slušnih sposobnosti.

Čulo vida smanjuje se za 25 odsto, dok se onima preko 80 godina starosti vidno polje sužava i do 50 procenata.

Takođe, sa godinama se smanjuju i fizičke sposobnosti, usporavaju se pokreti, javlja se pad u snazi mišića, pad u koordinaciji pokreta i gubi se preciznost.

U toj dobi dešavaju se duševne promene u karakternom i intelektualnom pogledu i dolazi do nemogućnosti realnog sagledavnja svojih sposobnosti. Od 50. godine života kosti postaju krtije, smanjuje se elastičnost mekih tkiva i snaga mišića te stoga su u nezgodi često dolazi do preloma, nogu, ruku, kuka, rebara itd. To je period kada se javljaju hronične bolesti, problemi sa pamćenjem, mogućnost demencije itd.

Na teritoriji Republike Srbije u saobraćajnim nezgodama osobe starije od 65 godina najviše smrtno stradaju kao pešaci  (45%), skoro svaki drugi poginuli, a zatim u svojstvu vozača (40%), i na kraju kao putnici u vozilu (15%). Skoro svaki drugi poginuli biciklista, svaka treća poginula osoba na traktoru  i skoro svaki peti poginuli mopedista su stariji od 65 godina.

Zbog svega navedenog su starija lica u svojstvu pešaka i biciklista, proglašeni ranjivom kategorijom učesnika u saobraćaju, od strane Svetske zdravstvene organizacije.

Najveći broj naših starijih sugrađana je stradao prilikom prelaska ulice. Odgovornost se tu nalazi i na jednoj i drugoj strani. Postoji veliki broj vozača koji ne poštuju saobraćajnu signalizaciju i saobraćajne propise te svesno time dovode i svoj i tuđi život u opasnost.

Dok sa druge strane, dobar deo pešaka ulicu prelazi van pešačkog prelaza, provlači se pored parkiranih i zaustavljenih vozila, ne uverava se pre nego što stupi na kolovoz, prilikom prelaska kolovoza koriste mobilni telefon i slušalice itd.

Dva glavna uzroka saobraćajnih nezgoda sa starijim licima koja su evidentirana od strane policijskih službenika koji vrše uviđaj saobraćajne nezgode su neprilagođena ili nepropisna brzina kretanja vozila i propusti vozača koji se odnose na nepravilno sagledavanje saobraćajne situacije.

Pogledajte potresnu ispovest Gorane Stanković u produkciji Agencije za bezbednost saobraćaja iz serijala “Lična priča”:

Moja molba za vozače je da prema starijim licima budu humani i solidarni, da ih poštuju u saobraćaju, da shvate i razumeju njihove sposobnosti i mogućnosti, da im daju prednost ako su pešaci, a ako ih uoče kao vozače, da budu strpljivi za njihove eventualne usporene reakcije i da budu spremni na eventualne greške.

Takođe, da brzinu kretanja vozila prilagode: osobini i stanju puta, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustini saobraćaja, i drugim saobraćajnim uslovima tako da mogu blagovremeno da se zaustave pred svakom preprekom.

I da obrate pažnju na pešake koji se nalaze na kolovozu ili stupaju na kolovoz ili iskazuju nameru da će stupiti na kolovoz. I kada vozilom prilaze pešačkom prelazu da svoju brzinu prilagode tako da u svakoj situaciji koju vide ili predvide mogu da bezbedno zaustave svoje vozilo ispred pešačkog prelaza.

Savet za starije sugrađane je da budu svesni svojih sposobnosti i mogućnosti, da ulicu isključivo prelaze na pešačkom prelazu ili da koriste podzemni i nadzemni prolaz za pešaka, da se pre stupanja na kolovoz uvere da li je bezbedno,  da prilikom prelaska ulice ne koriste mobilni telefon i slušalice i da se ne provlače pored parkiranih i zaustavljenih vozila.

Kada u saobraćaju učestvuju kao biciklisti da obavezno koriste svetla na biciklima u noćnim uslovima, postavljanje raznih reflektujućih elemenata na bočnim, prednjem i zadnjem delu bicikala i nošenje svetle odeće (naročito odeće sa retroreflektujućim elementima ili retroreflektujući prsluci) u noćnim uslovima i uslovima smanjene vidljivosti.

Mere usmerene ka unapređenju bezbednosti starijih lica kao pešaka i biciklista potrebno je posebno preduzimati u centralnim gradskim zonama, gde je veća koncentracija starijih lica u saobraćaju, u blizini parkova, medicinskih centara, gerontoloških centara, tržnih centara, pijaca, škola, penzionerskih domova, pešačkih zona i drugih ustanova gde se okupljaju starija lica.

Takođe je potrebno nove ili rekonstruisane ulice, trotoare, pešačke staze, biciklističke staze, stepenice, rampe itd. projektovati u skladu sa humanim inženjeringom.

Na pomenutim lokacijama je neophodan drugačiji pristup saobraćajnom oblikovanju prostora, uz primenu logičkih i jednostavnih rešenja za sve učesnike u saobraćaju, a posebno za naše najstarije sugrađane, imajući u vidu njihovog ponašanje i karakteristike.

Nama u Srbiji je potrebna revolucija ideja, projekata i idejnih rešenja u u oblasti bezbednosti saobraćaja.

Ideju koju ću izložiti u ovom tekstu je primena „Humanog inženjeringa“, koncepta koji se u osnovi fokusira na čoveka i okreće stvarnim zahtevima i problemima koje imaju korisnici. Ovaj princip zapravo predstavlja skup saobraćajnih, urbanističkih, građevinskih, arhitektonskih i drugih mera sa ciljem formiranja jedinstvenog, bezbednog, ambijentalno prihvatljivog i podjednako dostupnog prostora za sve korisnike.

Posebna pažnja mora se posvetiti osobama sa određenom vrstom invaliditeta kojima bi trebalo obezbediti adekvatnu infrastrukturu i podršku, kako bi svi korisnici imali podjednako pravo i mogućnost za učešće u saobraćaju.

U skladu sa tim treba dodatno osvetliti nesemaforizovane pešačke (biciklističke) prelaze, saobraćajnom signalizacijom i opremom smanjiti najveću dozvoljenu brzinu kretanja vozila u zonama atrakcije za starija lica, semafore dodatno opremiti tasterima za najavu pešaka i zvučnim signalima koji najavljuju kada je dozvoljen prelaz za pešake, prilikom projektovanja novih ili rekonstrukcije postojećih ulica planirati biciklističke staze ili trake, gde god je to moguće i dr.

Drugim rečima, potrebno je projektovati sistem koji će greške ispravljati. Dok će uspeh u bezbednosti saobraćaja zavisiti od toga koliko će društvo biti spremno da proširi krug odgovornih za saobraćajne nezgode.


Literatura

  1. Pregledni izveštaj, Bezbednost starijih (65+) lica u saobraćaju, Agencija za bezbednost saobraćaja Republike Srbije, Beograd, jul 2019. god.
  2. Pregledni izveštaj, Bezbednost lica starijih od 65 god. u svojstvu bicikliste, Agencija za bezbednost saobraćaja Republike Srbije, Beograd, jul 2019. god.
  3. Pregledni izveštaj, Bezbednost lica starijih od 65 god. u svojstvu pešaka, Agencija za bezbednost saobraćaja Republike Srbije, Beograd, jul 2019. god.
  4. Izveštaj o osnovnim pokazateljima stanja bezbednosti u periodu od 2014. do 2018. god. za opštinu Negotin, Agencija za bezbednost saobraćaja R. Srbije
  5. Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima (Službeni glasnik RS“, br. 41 od 2. juna 2009, 53 od 29. jula 2010, 101 od 30. decembra 2011, 32 od 8. aprila 2013 – US, 55 od 23. maja 2014, 96 od 26. novembra 2015 – dr. zakon, 9 od 5. februara 2016 – US, 24 od 26. marta 2018.)
  6. https://www.sigurnestaze.com/web/vesti/34/starija-lica-u-saobracaju.html
  7. https://www.sigurnestaze.com/web/blog/20/zona-usporenog-saobracaja-bambi-bor.html

*Autor teksta je master inženjer saobraćaja. Osnivač je i urednik portala posvećenog bezbednosti saobraćaja www.sigurnestaze.com